Najvažnija poruka posle sastanaka u Briselu: Kakva je budućnost Balkana?

Neophodna je bliska saradnja zemalja Zapadnog Balkana i bez podrške Unije - ocenio je Slobodan Zečević, profesor Instituta za evropske studije

  • 2
Aleksandar Vucic, Federika Mogerini, Brisel Foto: Tanjug/Marina Maksimović

Najvažnija poruka nakon sastanka u Briselu i radne večere predsednika Srbije Aleksandra Vučića i lidera Zapadnog Balkana sa Federikom Mogerini je da se okrenemo sami sebi, da povećamo regionalnu razmenu, trgovinu i ekonomiju, standard, ocenjuje Slobodan Zečević, profesor Instituta za evropske studije, jer, kaže, da je očigledno da Evropska unija nema jasnu koncepciju oko proširenja.

- Neophodna je bliska saradnja zemalja Zapadnog Balkana i bez podrške Unije. Treba doći do pravno obavezujućeg akta koji bi omogućio brži protok i brže kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga - istakao je Zečević za Tanjug.

Albanija, Severna Makedonija i Srbija, kaže on, bi trebalo da budu "lokomotive" koje povlače i druge zemlje za sobom, a kasnije bi se mogle priključiti i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i možda još neko.

Zečević smatra da funkcioneri EU više nemaju šta da obećaju i da kažu, što je pokazao primer Severne Makedonijei Albanije o čijem su otvaranju pregovora o pristupanju EU sve priče pale u vodu.

Slobodan Zecevic Foto: Tanjug/Rade Prelić

- Bila je ideja da Srbija bude sigurna da će ući u EU do 2025. godine, ali vidimo da od toga nema ništa. Mi smo suverena država koja nastavlja svoj evropski put, ali, istovremeno, kako je i predsednik podvukao, želi da sarađuje i sa Kinom i sa Rusijom, koja će, naprimer, kupovati oružje tamo gde je najpovoljnije, gde imamo konkretnu saradnju - kaže Zečević.

Prema njegovim rečima, jasno je da EU, nažalost zbog konfuzije u spoljnoj politici, ne može da ima jednu i jedinstvenu politiku koja bi se nazivala politikom većine.

- Francuska predlaže da mi intenziviramo našu regionalnu saradnju, kao i da je potrebno reformisati Uniju i da se zato ovaj proces na neki način odlaže - napominje on.

Konkretno u slučaju Srbije, koja je prema rečima Zečevića integrisana u prostor EU u mnogim segmentima i okružena zemljama članicama, to znači da bi u slučaju bilo kakve krize EU tražila od nas da ponašamo kao punopravni član EU, mada to nismo.

Aleksandar Vucic, Federika Mogerini, Brisel Foto: Tanjug/Predsedništvo Srbije

Ali Zečević skreće pažnju da kada se status Srbije pominje u kontekstu partnerstva, da to nije u skladu sa mestom koje joj pripada u EU.

- Ako vam neko kaže vi ste partner, to je moguće reći Turskoj, drugačije istorije i kulture, ali to reći Srbiji poprilično zvuči strašno - napomenuo je Zečević.

Upitan koji je to regionalni lider koji je podržao regionalnu inicijativu i vid regionalne integracije, što je,iznenadilo predsednika Vučića, kako je sam rekao, Zečević kaže da nema informaciju ko bi to mogao biti, ali je dodao da bi "voleo da je u pitanju Milo Ðukanović", "jer su nam sa Crnom Gorom potrebni najbliži odnosi".

Od sastanka na Ohridu 10. novembra, koji je najavljen kao nastavak susreta lidera Srbije, Severne Makedonije i Albanije koji je ovog meseca održan u Novog Sadu, očekuje, kaže, pismeni sporazum u formi međunarodnog ugovora, kojim bi se konkretizovalo ono što je dogovoreno u Novom Sadu.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Raša

    30. oktobar 2019 | 18:36

    Pošto vidimo da od EU nema ništa do 2025 ,ubrzati i ojačati veze koje nam više koriste.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA