"Početak kraja Jugoslavije": Na današnji dan počeo je čuveni kongres Saveza komunista Jugoslavije

Ono po čemu je ovaj događaj karakterističan je što su se na njemu sukobile srpska i slovenačka delegacija, nakon čega je slovenačka napustila kongres

  • 11
KOngres SK Printsrkin: Youtube/ RTS Sajt - Zvanični kanal

U beogradskom centru "Sava" na današnji dan 1990. godine započeo je 14. vanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije koji je trajao dva dana. U radu Kongresa su učestvovali delegati iz svih tadašnjih jugoslavenskih republika i pokrajina, kao i partijsko izaslanstvo Jugoslovenske narodne Armije. Ono po čemu je ovaj kongres karakterističan je što su se na njemu sukobile srpska i slovenačka delegacija, nakon čega je slovenačka napustila kongres.  Bio je to, po mnogima, početak definitivnog kraja Jugoslavije.

Nešto više od 1.600 delegata učestvovalo je u radu dve plenarne sednice, a najveća polemika vođena je između srpske i slovenačke delegacije.

Komunisti iz Srbije, koje je predvodio Slobodan Milošević, zalagali su se za uvođenje sistema "jedan čovek - jedan glas", tj. za centralizovanje Jugoslavije. Slovenci su predlagali konfederaciju i partije i države ili "savez saveza". 

Svi predlozi slovenačke delegacije, koju je predvodio Milan Kučan, bili su odbijeni. Istovremeno, srpski predlozi su prihvatani većinom glasova.

Posle dva burna dana, 22. januara kasno uveče predsednik SK Slovenije Ciril Ribičič pozvao je delegate Slovenije da napuste Kongres SKJ.

- Delegati Slovenije su preglasani kada se radilo o bitnim opredeljenjima usvojenim na njihovom kongresu kao što su zalaganje za Evropu, za ljudska prava i slobode i oko federativnog uređenja - rekao je tada Ribičič.

Odmah nakon toga, šef delegacije SK Srbije, Slobodan Milošević, predložio je da kongres nastavi rad i pređe na donošenje odluka.

- Drugarice i drugovi, prihvatanjem predloga za prekid rada 14. vanrednog kongreza Saveza komunista Jugoslavije, SKJ bio bi praktično raspušten i obazglavljen sa neizvesnim vremenom konstituisanja, što u ovim uslovima krize u kojima se nalazimo može da proizvede veoma teške posledice za Savez komunista za celu našu zemlju i njenu budućnost. Smatram da Kongres ne treba da prihvati bilo kakav predlog da prekine sa radom, već da u sastavu u kome ga čine delegati koji se po svom sopstvenom uverenju i pred izbornom bazom osećaju obaveznim da sačuvaju jedinstveni Kongres saveza Jugoslavije, nastave da rade i donesu odgovarajuće odluke i izaberu centralni komitet i utvrde smernice za dalji rad bez prekidanja kongresa - rekao je tada Slobodan Milošević.

Slobodan Milosevic Foto: Profimedia

Međutim, tome su se oštro suprotstavile delegacija SK Hrvatske, a potom su im su se pridružile delegacije SK Makedonije i SK Bosne i Hercegovine.

Odlazak Slovenaca na dramatičnoj sednici ispraćen je aplauzom, da bi drugog dana 14. kongresa skup napustili i Hrvati predvođeni kasnijim premijerom Hrvatske i liderom SDP Ivicom Račanom.

Račan je prethodno upozorio da je teško govorti o jugoslovenskom identitetu bez delegata Slovenije i o bilo kakvom "Kongresu saveza komunista" i predložio da se prekine sa radom, jer ni delegati Hrvatske pod takvim okolnostima ne žele da učestvuju u donošenju bilo kakvih odluka, "ni glasanjem za, ni glasanjem protiv".

Milan Pančevski zaključio je rad kongresa i rekao da će on nastaviti rad. Ali se to u narednim danima nije desilo. Time je, nakon 45 godina, prekinuta vladavina SKJ. Ovaj događaj bio je jedan od ključnih u raspadu SFRJ.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Berliner

    20. januar 2021 | 09:23

    Računa se samo krajnji ishod, a on je - Slovenija je dobila potpunu samostalnost a ne konfederaciju kako je tražila, a Srbija ne da nije dobila centralizovanu Jugoslaviju, nego je devastirana u svakom smislu i, kako se čini, i dalje u rukama komunista, kako je bila i tada pre 30 godina. Neshvatanje da je pao Berlinski zid i insistiranje na Jugoslaviji i komunizmu će Srbija plaćati još dugo, dugo godina. Ni jedna republika nije dobila niti izgubila ni milimetar teritorije, samo su izgubljeni silni ljudski životi, a ishod je isti. Morate znati jedno, nije svet tada stao na stranu Slovenije i Hrvatske jer su mrzeli Srbe, uradili su to jer su 1991. Srbija bila jedina evropska država u kojoj su komunisti pobedili i koja je zagovarala komunizam. To je samoubistvo u svakom smislu.

  • Antun-Tunja

    20. januar 2021 | 09:01

    Koliko je valjala, dugo je i trajala.Tamnica mnogih ljudi,koji zbog izgovorene riječi,mišljenja ili stava završavali na robiji.Neki čak samo jer su se rodili u njoj.Jajare bezemljaši postali Proleteri i ugledni ljudi.Nepismeni iz šume isto tako ugledni ljudi.Naravno, mnogi se okoristili takvom situacijom.Neki bi rekli o mrtvima sve naj bolje.Ne mislim tako . Izuzetak je,borba protiv Nacizma i Fašizma što je jedino dobro i svijetlo..

  • Ivan

    20. januar 2021 | 10:14

    Pa kad je u višenacionalnoj državi sistem jedan čovek, jedan glas toliko dobar, zašto ga onda Srbi ne dozvoljavaju u BiH? Nego, tamo gde smo većina nam odgovara a gde smo manjina, ne odgovara. Ni jedan narod u Jugoslaviji tada ne bi pristao na takav sistem.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA