Gde su danas političari koji su vodili Jugoslaviju, a gde oni koji su zagovarali da nas bombarduju

Na današnji dan pre 22 godine godine počela je NATO agresija na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju i trajala je 78 dana

  • 63
Slobodan Milošević, Momir Bulatović, Nikola Šainović, Medlin Olbrajt, Bil Klinton Vesli Klark Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Profimedia/Marko Jovanović/Milena Đorđević/Wikipedia/United States Department of State

Prošle su 22 godine od početka NATO bombardovanja Jugoslavije, tokom kog je živote izgubilo više od 1.000 ljudi, ranjeni i nastradali civili, deca, gađane porodične kuće, bolnice, pričinjena je ogromna materijalna šteta... Neki od političkih aktera koji vodili tadašnju državu više nisu među živima, ima onih koli su aktivni i dalje u političkom svetu, a pojedinci koji su zagovarali bombardovanje Jugoslavije posle kraće pauze ponovo su se vratili na scenu.

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević predsednik SR Jugoslavije u vreme NATO agresije, po mišljenju većeg dela javnosti, odgovoran za početak sukoba zbog vođenja loše državne politike.

Sredinom marta 1999. godine, u Rambujeu, srpska delegacija, koju je formalno predvodio potpredsednik vlade SRJ Ratko Marković, odbija ponuđeni sporazum, koji su Albanci prihvatili. Koristeći to kao opravdanje, ali i kontroverzni događaj u Račku, NATO pakt bez saglasnosti Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija započinje bombardovanje SR Jugoslavije 24. marta 1999. godine.

U jeku agresije, 27. maja, Luiz Arbur, tužilac Haškog tribunala, saopštava da je Milošević optužen za zločine protiv čovečnosti na Kosovu i Metohiji, kao i drugi najviši državni zvaničnici: Nikola Šainović, Milan Milutinović, Vlajko Stojiljković i Dragoljub Ojdanić.

Nakon podizanja optužnice protiv Miloševića, za njim je raspisana međunarodna poternica, zbog čega više nije putovao u inostranstvo, kako bi izbegao hapšenje i izručenje Haškom tribunalu.

Slobodan Milošević Slobodan Milošević predsednik SR Jugoslavije u vreme NATO agresije, po mišljenju većeg dela javnosti, odgovoran za početak sukoba zbog vođenja loše državne politike-Foto: Profimedia/AFP

Početkom juna 1999, Milošević se u cilju postizanja mirovnog sporazuma, u Beogradu sastaje sa predstavnicima Kontakt grupe i posle pregovora prihvata plan za okončanje rata, koji je nakon toga usvojila i Skupština Srbije.

Period vladavine Slobodana Miloševića okončan je oktobra 2000. pobedom kandidata Demokatske opozicije Srbije na izborima za predsednika SRJ.

Dana 1. aprila 2001. godine Milošević je uhapšen, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. Hapšenje je započeto 30. marta, a okončano nakon dva dana, posle sedmočasovnih pregovora o predaji. Hapšenju su prethodile danonoćne straže pristalica i simpatizera SPS-a i JUL-a ispred kuće u kojoj je Milošević boravio. Dana 28. juna, na Vidovdan je izručen Tribunalu u Hagu na osnovu uredbe Vlade Srbije.

Umro od infarkta u pritvoru Tribunala u Hagu, njegovi posmrtni ostaci dopremljeni su iz Haga u Beograd 15. marta 2006. godine, a sahranjen je bez državnih počasti u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.

Momir Bulatović

Momir Bulatović te 1999. godine bio je na čelu Savezne Vlade, pa mu je prema ustavnim ovlašćenjima pripala dužnost da 24. marta te godine proglasi ratno stanje zbog početka bombardovanja bivše nam države.

Dan ranije, 23. marta 1999. godine, održana je sednica Savezne vlade. Prekinut je televizijski program da bi jugoslovenski premijer Momir Bulatović pročitao odluku da se zemlja nalazi u stanju neposredne ratne opasnosti. da bi dan kasnije, kada su vazdušni udari počeli, saopštio da je Savezna vlada proglasila ratno stanje.

NATO pakt je večeras izvršio agresiju na SRJ. Izvršen je napad na jednu suverenu zemlju, protivno svim principima i normama međunarodnog prava. Zbog toga, iz stanja neposredne ratne opasnosti, Savezna vlada donela je odluku o proglašenju ratnog stanja. Ova odluka stupa na snagu odmah - izjavio je tada

Savezna vlada se već obratila Savetu bezbednosti, Organizaciji UN sa zahtevom da zaustave agresiju NATO i da osude ovaj vandalski čin. Ovo je akt bez presedana u međunarodnim odnosima, suprotan i Povelji OUN i kao takav ugrožava mir i stabilnost u regionu i na evropskom kontinentu - pisalo je u odluci dostavljenoj medijima.

Bulatović je bio predsednik Predsedništva SR Crne Gore od 1990. do 1992, predsednik Republike Crne Gore od 1993. do 1998. i predsednik Savezne vlade Savezne republike Jugoslavije od 1998. do 2000. godine. Iz politike se povukao 2001. godine, a preminuo je 2019. od srčanog udara.

Nikola Šainović i Zoran Lilić

Kabinet Momira Bulatovića te 1999. godine činilo je 25 ljudi. Pored njega kao premijera, Savezna vlada je imala 5 potpredsednika, 15 ministara i jednog ministra bez portfelja.

Nikola Šainović Nikola Šainović bio je republički premijer, kasnije zavšio kao haški osuđenik, a krajem avgusta 2015. godine izašao na slobodu-Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Neki od najpoznatijih imena su bili potpredsednici Nikola Šainović i Zoran Lilić. Prvi je svojevremeno bio republički premijer, da bi kasnije zavšio kao haški osuđenik. Krajem avgusta 2015. godine je izašao na slobodu.

Među potpredsednicima je nakratko bio i Vuk Drašković, od 18. januara do kraja aprila 1999. godine. I danas je na čelu SPO-a.

Potpredsednici su bili i Jovan Zebić, Danilo Vuksanović, kao i Vladan Kutlešić, profesor Ustavnog prava, koji je učestvovao u pisanju Ustava Srbije i SRJ i bio član državne delegacije na mirovnim pregovorima u Rambujeu. Preminuo je novembra 2020. godine posle kraće bolesti.

Savezni ministar inostranih poslova bio je Živadin Jovanović, koji se i danas često može videti na televiziji, kada treba evocirati sećanja na ovaj period naših života.

Bil Klinton i Toni Bler

Napad na Jugoslaviju predvodile su SAD. Tadašnji američki predsednik Bil Klinton je 9. juna 1998, proglasio "vanredno stanje" zbog "neobične i vanredne pretnje nacionalnoj bezbednosti i spoljnoj politici Sjedinjenih Država" zbog rata na Kosovu.

Tony Blair, Bill Clinton, Toni Bler, Bil Klinton Jedan od najglasnijih zagovornika bombardovanja Jugoslavije bio je britanski premijer Toni Bler, a kako je sam rekao on je zapravo uticao na Klintona da donese odluku o napadu-Foto: Tanjug/AP

Nakon neuspelih pregovora u Rambujeu, Klinton je rekao da NATO neće imati drugi izbor sem da napadne Jugoslaviju. I dalje se spekuliše o opravdanosti američkog mešanja u rat na Kosovu, a postoje i teorije da je to učinio kako bi poboljšao svoj rejting.

Proveo je dva mandata na čelu SAD do 2001. godine, ali je posle toga ostao aktivan u politici.

Među tadašnjim evropskim liderima jedan od najglasnijih zagovornika bombardovanja Jugoslavije bio je britanski premijer Toni Bler, a kako je sam rekao on je zapravo uticao na Klintona, svog velikog prijatelja, da donese odluku o napadu.

Bler je napisao u memoarima da je Klinton imao rezerve u vezi sa tom akcijom, ali da ga je on na kraju nagovorio da SAD i NATO čak upotrebe i kopnene snage protiv Srbije.

Poznata je Blerova izjava da "rat protiv Srba nije više samo vojni sukob, već je to bitka između dobra i zla, između civilizacije i varvarstva".

I dalje je prisutan u politici sa svojom konsultantskom firmom “Toni Bler institut”, zainteresovan za pitanje Kosova, pa je tako 2015. godine boravio u Srbiji i 2018. na Kosovu. Premijerka Srbije je potvrdila da “Toni Bler institut” savetuje srpsku vladu, a i dalje važi za jednog od najplaćenijih govornika i predavača na svetu.

Vesli Klark

Američki general Vesli Klark bio je vrhovni komandant savezničkih snaga 1999. Otpušten je prevremeno sa te pozicije, a jedan od razloga je bilo njegovo naređenje britanskom general-pukovniku Majklu Džeksonu, u toku operacije zauzimanja prištinskog aerodroma nakon završetka bombardovanja, da napadne tamo stacionirane ruske trupe. General Džekson je to naređenje odbio i time sprečio direktan sukob sa Rusima.

U intervjuu mreži CBS maja 2000. godine, govorio je o NATO agresiji poručio da "Milošević nikad nije stvarno shvatio da ovaj rat nije striktno bio vezan za Kosovo".

- To, konačno, nije bio konflikt zbog etničkog čišćenja. To je bila bitka za budućnost NATO, bitka za kredibilitet Sjedinjenih Država kao sile u međunarodnim odnosima - rekao je on tada, preneli su mediji.

Nakon penzionisanja uplovio je u političke vode kao član Demokratske partije. Bio je kandidat za predsedničku nominaciju

Medlin Olbrajt

Medlin Olbrajt je bila prva žena državni sekretar SAD i jedan od najvećih zagovornika bombardovanja Jugoslavije.

- Da li za nečim žalim? Žalim što nismo brže intervenisali u Jugoslaviji. Mislim da mi je drago zbog onog što smo uradili na Kosovu. Teško je bilo odlučiti da li radi sprečavanja etničkog čišćenja treba upotrebiti vazduhoplovne snage, koje će usput ubijati i nedužne. Da li je u redu odlučiti da žrtvuješ život jedne osobe da bi spasao život druge? Te odluke su mi bile teške - napisala je ona u svojim memoarima.

Video: NATO snimak pogotka voza u Grdeličkoj klisuri

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tane

    24. mart 2021 | 18:48

    Iz ovog teksta jasno vidimo ko je kriv i ko ke potencirao bombardovanje, ali to se odavno znalo. Meni kedna druga stvar bode oči.. Toni Bler, koji ke bio najveći zagovornik bombardovanja 20 godina kasnije savetuje našu vladu i predsednika.. Da li treba išta više da napišem ovde?!?!

  • Una

    24. mart 2021 | 19:29

    Monstrumkinja Olbrajtova, kako ću biti srećna kad čujem da je otegla papke. Bože, koje monstrume držiš na ovoj zemlji.

  • JACA ♎

    24. mart 2021 | 20:57

    Najveća sramota ove vlasti je što su angažovali Tonija Blera za savetnika, osvedočenog zlikovca.. gde baš njega.? Volela bih da svi NATO zločinci plate za svoja zlodela..Radi koje pravde su nam razorili zemlju, uništili tolike živote.? Stavili su se na stranu terorista, besramno iznoseći laži da opravdaju svoje zločine. Ne smemo nikad zaboraviti!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA