Mogu li naši parlamentarci u klupe Evropskog parlamenta od kako je Britanija izašla iz EU? "Rezervisano"

  • 0
Evropski parlament i  poslanici u Skupštini Srbije Profimedia/Kenzo TRIBOUILLARD/AFP, Tanjug/Zoran Žestić

Evropski pokret u Srbiji predlažio je da Evropski parlament aktivira odluku o rezervisanim mestima, tako što će pozivati odgovarajući broj predstavnika parlamenata iz zemalja Zapadnog Balkana, koje su zvanični kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU), na svoje redovne sesije kao posmatrače.

U toj organizaciji podsećaju da je Evropska unija odlukom iz 2018. godine izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU rezervisala 46 parlamentarnih mesta za "moguće buduće proširenje".

Odluka se odnosi na parlamentarce iz država Zapadnog Balkana koje su kandidati i pregovaraju članstvo u Uniji.

Predsednica Evropskog pokreta Jelica Minić rekla je za Telegraf.rs da oni predlažu da se ta odluka reaktivira i da pretendente za članstvo u EU postepeno uključuje i u rad evropskih institucija, jer je, kako kaže, jako korisno i važno da naši parlamentarci direktno prate rad Evropskog parlamenta.

Jelica Minić Foto: Medija centar Beograd

- Dakle, da sede u klupama bez prava glasa, bez prava uticanja na rad Evropskog parlamenta, ali sa mogućnošću da prate kako to zaista izgleda i da u komunikaciji sa evropskim parlamentarcima čine EP mnogo informisanijim i upućenijim u ono što se dešava u regionu i u ono što su naše stvarne potrebe i očekivanja - rekla je Minić.

Navodeći da ima novih ideja u vezi sa integracijom, između ostalog, tu je i Evropska geopolitička zajednica koju predlaže predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, Minić kaže da toj listi treba dodati i ovo pitanje koje niko nije pomenuo.

Ona je objasnila da su predlozi predsednika Francuske Emanuela Makrona o formiranju Evropske političke zajednice, Šarl Mišela o formiranju Evropske geopolitičke zajednice i austrijski non pejper povezani, s tim da je austrijska inicijativa, fokusirana samo na Zapadni Balkan.

- Predlozi Makrona i Šarl Mišela su prevashodno formulisani zbog Ukrajine, Moldavije i Gruzije, ali oni takođe imaju vrlo važne poruke za zemlje kandidate koje su poodmakle u procesu pregovaranja, što je pre svega Crna Gora, onda i Srbija. Sve to daje sliku jednog stanja duha u EU i mi smo u toj atmosferi pokušali ovom inicijativom Evropskog pokreta da doprinesemo i da kandidujemo i jedan detalj na toj široj slici koji sledi logiku razmišljanja unutar EU - objasnila je Minić.

Ohrid, Otvoreni Balkan Foto: Tanjug/Vlada Republike Severne Makedonije/Ladislav King

Minić je, odgovarajući na pitanje, o odluci trojice lidera Otvorenog Balkana, Srbije, Severne Makedonije i Albanije, Aleksandra Vučića, Dimitra Kovačevskog i Edija Rame da prisustvuju sutrašnjem samitu EU - Zapadni Balkan u Briselu, rekla da je ona očekivana.

- I Severna Makedonija i Albanija su veoma pogođene ovim beskonačnim odlaganjem početka pregovora. Oni jesu zemlje kandidati, ali pregovori nikako da počnu. Tako da su i vlasti i građani u te dve zemlje izuzetno razočarani, posebno Severna Makedonija koja je učinila toliko ustupaka da bi se pregovori konačno pokrenuli...Srbija je imala zastoj u pregovaračkom procesu i ovo je bio način da te tri zemlje alarmiraju EU da imaju očekivanja - ocenila je Minić.

Zastave, NATO, Brisel Foto: Tanjug/AP

Kako je navela, tri zemlje očekuju da će se ipak neke stvari razrešiti, a blokade otkloniti.

- Mi imamo problem zbog uvođenja sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini i problem dijaloga sa Kosovom, ali čini se da se sa ovim najnovijim kompromisom u energetskom sektoru proces pokrenuo tako da ostaje da se donesu bar neke početne odluke u nekim domenima vezane za sankcije Rusiji - zaključila je Minić.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA