
Raguš: Pismo Ane Brnabić povodom Piculine objave za Oluju moglo bi da da rezultate
Potpredsednica Narodne skupštine Marina Raguš izjavila je danas da bi pismo predsednice parlamenta Ane Brnabić Evropskom parlamentu, upućeno povodom objave izvestioca EP za Srbiju Tonina Picule koji je godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" obeležio fotografijom u ratnoj uniformi, moglo da da rezultate, ali da to zavisi od odluka u Briselu.
Raguš je za Tanjug rekla da su određeni centri moći odabirom Picule za izvestioca EP želeli da pošalju određenu poruku Srbiji i dodala da se hrvatski političar već nekoliko puta u proštlosti javno hvalio kako je bio učesnik rata u bivšoj Jugoslaviji tokom 90-ih godina.
"Da li će se to desiti ili ne, to zavisi naravno od tih centripetalnih i centrifugalnih sila u Briselu", rekla je Raguš.
Raguš je navela da su postupci pojedinih evropskih zvaničnika, kao što je Picula, deo već viđenog obrasca, koji će, kako smatra, trajati i u budućnosti.
Ona je kazala da joj je žao zbog toga, jer je mišljenja da svi zajedno možemo da imamo apsolutno drugačiju i bolju budućnost, ali da je na kraju zaista ipak to samo njihov problem.
"Uostalom, znate, kad neko ima Jasenovac, to je jako teško prenebregnuti na bilo koji način, pa kada etnički očisti tokom dve operacije, 'Bljesak' i 'Oluja', mi neretko zaboravljamo na 'Bljesak', toliko ljudi koji su vekovima živeli tamo, onda može da radi samo to što radi. Ali to je zaista samo njihov problem", navela je ona.
Takođe, ocenila je da je puno toga kompromitujuće kada je reč o oglašavanju pojednih političkih cenatara, ukazujući na, kako je rekla, ''glasnu tišinu'' kada je reč o ljudskim i manjinskim pravima srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.
Raguš je istakla da na svakom međunarodnom sastanku postavlja pitanje "kako je moguće da je u 21. veku jednom od najstarijih evropskih naroda faktički storniran život", te je ukazala da međunarodna zajednica nema odgovor, dok neko daje podršku ekstremizmu premijera u tehničkom mandatu privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.
"Njegov konačan cilj jeste etničko čišćenje Kosova i Metohije od Srba, odnosno stvaranje, kako oni to vole da kažu, nove realnosti, pa ne priznaju rezoluciju 1244, koju se mi držimo kao i naše preambule ustava“, istakla je.
Govoreći o ne sprovođenju Briselskog sporazuma od strane Prištine i ne formiranju Zajednice srpskih opština, Raguš je ocenila da ta zajednica srpskom narodu garantuje ono što mu je oduzeto.
"Predsednik Vučić je jedini predsednik koji je zvanično zatražio povratak 999 pripadnika naših bezbednosnih snaga, na osnovu Rezolucije 1244. Znajući odgovor, on je razumeo da je jako važno da ostane pisan zvaničan trag. Zato što mi imamo obaveznu zaštitu našeg naroda, na našem prostoru", navela je.
Raguš je ocenila da je pozicija Srbije u međunarodnim odnosima danas značajno snažnija nego što je bila prethodnih godina, jer su, kako kaže, napravljeni konkretni diplomatski pomaci koje prethodne vlasti nisu preduzele.
Dodala je da je dosadašnjom politikom povučeno 28 priznanja tzv. Kosova, ali da o ukupnom broju zemalja koje su povukle priznanje ne želi da govori, jer to, kako kaže, prepušta predsedniku Aleksadnru Vučiću, ali ističe da je to dovelo do potpuno drugačije pozicije Srbije na brojnim međunarodnim platformama.
"Puno toga je sinhronizovano. Zato što kada sve to stavimo u širi kontekst, jasno je da mi ulazimo u period rešavanja srpskog nacionalnog pitanja", naglasila je.
Raguš se osvrnula i na aktuelna dešavanja u Republici Srpskoj i ocenila da je "katastrofalno" to što se oduzimanjem mandata predsedniku Miloradu Dodiku pokušava da se poništi izborna volja naroda,
"Rasplet koji sledi, volela bih da bude politički. Zaista mi se dopala reakcija predsednika Dodika da će ih pobediti političkim sredstvima na političkom terenu. Mislim da to neće biti kratkotrajna borba, ali verujem da će, kada se veliki dogovore na geopolitčkoj sceni, tu biti prostora za razmišljanje na neki malo konstruktivniji način", rekla je Raguš i uputila apsolutnu podršku Republici Srpskoj.
Dodala je da je reakcija predsednika Vučića u toj situaciji bila "racionalna i državna", jer je, kako je rekla, obezbedio budućnost donošenjem odluka kroz Savet za nacionalnu bezbednost.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Lončar: Glišiću predstoji teška borba, ali su urađene najsavremenije intervencije
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Браво! Међутим, не бих се сложила да је Пицула самопроблем Брисела. Он мора да буде и на мапи судских органа Републике Србије због учешћа у протеривању преко 200000 Срба и убиству преко 2000:српских цивила као припадник Црних мамби у оружаним снагама Хрватске. Дакле , он није био политичар- посматрач, већ директан учесник у злочину. Такође и Аљбин Курти треба да буде предмет судских органа, не само домаћих,већ и међународних због етничког чишћења Срба на КиМ које је чињенично потпуно доказиво. Република Србија када су у питању екстремисти таквог типа не сме и не треба да се ослања само на политичку вољу међународне заједнице и европских институција. Већ и на правна средства. Јер неки би хтели да доведу нашу земљу у апсурдну ситуацију да се извињава њима за њихове злочине. Као када би се Ана Франк извињавала Хитлеру или Диана Будисављевић Павелићу.
Podelite komentar