Srbija će zauvek pamtiti gest Liverpulovih fudbalera na meču sa Zvezdom, a evo šta predstavlja simbol Natalijine ramonde

Svoju solidarnost pokazala je i ekipa Liverpula sinoć

  • 12

Utakmica između Crvene Zvezde i Liverpula koja je odigrana u ponedeljak, 6. novembra u Beogradu, ostaće, osim po pobedi domaćeg tima, upamćena po gestu engleskog kluba koji je sve oduševio.

Naime, trener Jirgen Klop, kao i kompletna ekipa Liverpula izašla je na megdan Zvezdi sa simbolom "Natalijina ramonda", koji, kao što je poznato mnogima, simboliše stradanje srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu.

I Liverpul je kao klub, ne samo Klop i igrači, pokazao ovim činom veličinu, izrazili su "Redsi" duboko poštovanje  prema Srbiji i njenoj istoriji, stradalima za slobodu.

Cvet po kom je simbol dobio ime; Foto: Wikimedia/Francine Riez

ZAŠTO SE NATALIJINA RAMONDA NOSI?

Inicijativa da simbol praznika postane malo poznati cvet potekla je od Marka Đurića, direktora vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Idejno rešenje uradio je sa tadašnjim saradnikom u spoljnopolitičkom timu predsednika Srbije Aleksandrom Ristićem, sadašnjim otpravnikom poslova u Bejrutu.

Natalijina ramonda (Ramonda nathalie) je biljka čija je simbolika višestruka za srpski narod. Poznata i kao cvet feniks jer i kada se potpuno osuši ako se malo zalije, može da oživi, baš kao što je iz pepela vaskrsla i srpska vojska u Prvom svetskom ratu.

Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav je dobio ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već milionima godina.

Raste na istoku Srbije i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija, na kome je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta, protiv Bugara, u Prvom svetskom ratu.

Engleski admiral ser Ernest Trubridž vrši smotru srpski mornara na Solunskom frontu 18. marta 1917. godine. Foto: Wikimedia Commons/Le Miroir numéro 173, page 16/Gérald Garitan

Natalijinu ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu je uveo Josif Pančić. Reč je o endemskoj vrsti Zapadnog Balkana, a osim u Srbiji raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.U narodnom govoru se naziva i vaskršnji cvet jer pored toga što osušena kada se zalije oživi kao feniks, cveta u vreme Vaskrsa. U Evropi, osim ramondi, svega dve vrste imaju ovu sposobnost anabioze.

Prigodni bedževi u znak odavanja počasti stradalima u ratu, ali i ponosa na vojničke pobede odavno postoje i u drugim zemljama. U čast pobede u Prvom svetskom ratu Britanci i građani država Komonvelta sa ponosom ističu značke u obliku cveta bulke.

Inače, u ponedeljak uveče, svoju solidarnost pokazali su i košarkaši Partizana koji su na jučerašnjem meču nosili ovaj simbol, međutim, fudbaleri Crvene zvezde nisu stavili ovaj cvet na svoj dres. 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nnidza

    11. novembar 2016 | 11:09

    Lepo je znati po kome i po kojim zaslugama nosi ovo ime.... ako smo već Srbi...

  • Наше име

    11. novembar 2016 | 09:47

    Gde može da se nabavi takav bedž?

  • Jelena

    11. novembar 2016 | 10:11

    Danas nam je slava.... sveti Avramije Zatvornik pandam svetom Valentinu ...venčavao parove bez roditeljskog pristanka

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA