Da li znate da postoji razlog zašto je baš manastir Žiča crvene boje?

Sveti Sava je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve.

  • 3

Srpski srednjovekovni manastir Žiča iz prve polovine XIII veka, koji se nalazi u blizini Kraljeva, koji je podigao, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu  je imao i njegov brat, Sveti Sava (Rastko Nemanjić) krije odgovor na pitanje - zašto je Žiča baš crvene boje?

Predstavljena monografija "Manastir Žiča" (FOTO)

UPOZNAJTE SRPSKU DOLINU KRALJEVA: Ovo je najlepše mesto na svetu, a samo je na tri sata vožnje od Beograda! (FOTO) (VIDEO)

Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je bilo smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.

Foto: Wikimedia/White Writer

Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao "Sedmovrata". Glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva.

Ono što većina ljudi prvo primeti jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje.

Foto: Wikimedia/Vera Bukvic

O tome kako je manastir dobio crvenu boju postoji zanimljiva priča.

Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.

Foto: Wikimedia/Milena Stojic

On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.

Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su  Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Miloš

    22. septembar 2017 | 11:33

    Pećka Patrijaršija je isto crvena

  • Mladja

    22. septembar 2017 | 14:23

    Crvena boja je boja Nemanjica. Kupola Bogorodicine crkve u Manastiru Studenica je takodje crvene boje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA