Legenda koja živi: U ovom delu Srbije i danas sreću srndaće kao što je Sveti Prohor pre 1.000 godina

Ovakvi susreti su u prirodi prava retkost, jer su srndaći izuzetno oprezne životinje

  • 2
manastir Svetog Prohora Pčinjskog, freska sa srndaćem Foto: Telegraf

Vranjanac Boban Mitić nedavno se susreo sa srndaćem u dolini reke Pčinje dok je bio na izletu, sve to snimio i objavio na društvenim mrežama, a čitav prizor je podsetio na legendu o Svetom Prohoru i srni koji se pre skoro 1.000 godina odigrao na gotovo istom mestu.

Ovakve pojave su u prirodi prava retkost, jer su srndaći izuzetno oprezne životinje. Mitić priča da mu je baš zbog toga čitav prizor delovao nestvarno.

- Pošao sam da prošetam do reke, kada sam čuo neko šuštanje iz obližnjeg gustog rastinja uz obalu. Pomislio sam da je najverovatnije neki ribolovac, ali je iz žbunja provirio srndać. Krenuo sam da vadim telefon iz džepa kako bih snimio ono što se dešavalo pred mojim očima. Mislio sam da će sigurno pobeći, ali on je nastavio da se kreće pravo ka meni. Kada me već prošao, kao da se malo prenuo i odreagovao, verovatno na moje pomeranje telefona - priča Mitić.

- Zatim je nastavio lagano da kaska odlazeći od mene, to čak nije ni bio beg. Zahvaljujem mu se na ovakvoj privilegiji, jer je situacija zaista bila neverovatna za mene i mogu reći da sam uživao u čitavom prizoru - objašnjava on.

Pčinja, manastir Svetog Prohora Pčinjskog Reka Pčinja, Foto: Telegraf

KAKO JE SRNA IZ ŠUME ZAVRŠILA NA FRESCI

A baš u dolini Pčinje, gde je Boban Mitić usnimio srndaća nedaleko od manastira Svetog Prohora Pčinjskog, odigrao se prizor koji je odredio sudbinu čitavog ovog kraja. Taj događaj je ovekovečen i na jednoj fresci u manastiru, na zidu sa južne strane crkve.

Manastir svetog Prohora Pčinjskog podigao je vizantijski car Roman IV Diogen koji je vladao od 1069. do 1071. godine. Posvetio ga je prepodobnom ocu Prohoru, a o tome postoji i legenda.

Kada je Diogen bio u lovu na planini Kozjak, susreo se sa pustinožiteljem Prohorom. Lovio je srnu koja je bežeći od lovca utočište i zaštitu zatražila upravo kod Svetog Prohora.

Pčinja, manastir Svetog Prohora Pčinjskog Manastir Svetog Prohora Pčinjskog, Foto: Telegraf

Sveti Prohor je Diogenu prorekao da će postati car. Ali ga opomenu da ne zaboravi na starog pustinjaka. Diogen posluša starca, otputova u Carigrad i ubrzo postade car. Posle kratke vladavine i ropstva, po povratku u Carigrad Romanu Diogenu bivaju, po nalogu tadašnje carigradske vlade, usijanim gvožđem iskopane oči.

Diogen je bio jedan od mnogih slepih careva. Kad se Bog odazvao njegovoj molbi i otkrio mu mesto prebivanja svetih moštiju pustinjaka, on je uzevši ih iz pećine u kojoj se Sv. Prohor podvizavao, krenuo da ih odnese u Nagorički hram u današnjoj Severnoj Makedoniji i da ih tamo položi.

Pčinja, manastir Svetog Prohora Pčinjskog Deo reke gde je viđen srndać, Foto: Telegraf

No sišavši do reke Pčinje, nedaleko od pećine, svete mošti se više nisu mogle odatle pokrenuti. Razumevši volju svetiteljevu Roman Diogen mu podiže hram u kome položi njegove svete i čudotvorne mošti, iz kojih do danas teče sveto miro.

Manastir je u 14. veku obnovio srpski kralj Milutin.

(S. T.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Samo vas posmatram

    29. septembar 2019 | 11:22

    Da se pitam trajno bih zabranio lov i ubijanje neduzne divljaci, al covek je najveca stetocina sto je Bog stvorio

  • Prirodnjak

    29. septembar 2019 | 11:46

    Ništa novo često viđam srne i srndace koji prolaze pored moje kuće mirno i polako

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA