Stigli rezultati PISA testa: 40 odsto đaka u Srbiji nema ni osnovni nivo pismenosti

Učenici u Srbiji mnogo više izostaju sa časova i kasne na njih nego njihovi vršnjaci iz drugih zemalja. Takođe, manje slušaju šta nastavnici na času predaju

  • 20
Rezultati PISA testa Foto ilustracija: Telegraf/Shutterstock

Čak 40 odsto petnaestogodišnjaka u Srbiji nije postiglo osnovni nivo pismenosti u školi, pokazalo je poslednje PISA testiranje. Situacija je najlošija u trogodišnjim, srednjim stručnim školama gde 80 odsto učenika nije postiglo taj osnovni nivo. Rezultati učenika u gimnazijama su mnogo bolji i oni za oko 140 poena imaju bolje rezultate od učenika u srednjim stručnim, trogodišnjim školama.

- Nije to efekat srednje škole, već je to efekat zaostajanja u osnovnoj školi - ocenila je Marija Videnović, PISA analizičarka na konferenciji "Kvalitetno obrazovanje za sve".

Poslednje PISA testiranje pokazalo je da učenici u Srbiji mnogo više izostaju sa časova i kasne na njih nego njihovi vršnjaci iz zemalja OECD.

- Nedisciplina, buka i nered nisu veći u školama u Srbiji od onih u zemljama OECD-a, ali đaci u Srbiji manje slušaju šta nastavnici na času predaju - navela je Videnović.

Ministar prosvete Mladen Šarčević kaže da su analize koje su dobijene osnov za planiranje i donošenje odluka u vođenju politike obrazovanja. Kazao je i da će uskoro biti predstavljena platforma Strategije obrazovanja 2030. i da je urađen ozbiljan plan njene realizacije, te da to neće biti samo "spisak želja".

Dodao je i da danas ulazi više novca u sistem, da se radi na digitalizaciji, da će 2022. godine biti uvedena državna matura. Akcenat je još i na obukama nastavnika, licenciranju direktora i sekretara škola.

Mladen Sarcevic Mladen Šarčević/ Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Severin Loanardi iz Unicefa kazao je da je neophodno modernizovati obrazovanje i da za reforme obrazovanja treba koristiti upravo podatke koji se dobijaju na međunarodnim terstiranjima.

- Više nije dovoljno prenositi znanje u školama, već nastavnici moraju da usmere učenike kako da razvijaju kritičko mišljenje, da ih obuče veštinama za buduća zanimanja koja ne možemo da predvidimo kako će izgledati - navela je ona.

Tijana Prokić Brojer, analitičarka PISA 2018, kaže da posle 20 godina od vođenja PISA testiranja većina zemalja nije napravila pomak napred, već da su čak mnoge zemlje nazadovale.

- Samo neke zemlje su napravile pomak napred, poput Poljske i Estonije. Tome je doprinelo shvatanje obrazovanja kao kolektivne odgovornosti - naglasila je ona.

test, pisanje, kontrolni Foto: Pixabay.com

Dodala je da sistem u Srbiji jeste efikasan, ali da su sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje ograničena. Napomenula je, međutim, da Ukrajina izdvaja slična sredstva za obrazovanje, ali da ostvaruju bolje rezultate.

Preporučila je da Srbija definiše nacionalnu strategiju, poboljša kvalitet i dostupnost ranog obrazovanja, da poboljša kvalitet nastave i okruženje za učenje, kao i da se uradi revizija nacionalnih standarda i uvedu nacionalna testiranja i u nižim razredima.

Na skupu je predstavljena i studija OECD-a koja se odnosi na procene u obrazovanju u Srbiji. Dejan Stanković iz Unicefa naveo je kao izazove, odnosno probleme obrazovnog sistema u Srbiji ocenjivanje učenika, rad nastavnika, vrednovanje škola i vrednovanje sistema.

U studiji se, inače, navodi da je u školama u Srbiji izražena neravnoteža između ocenjivanja u funkciji učenja i ocenjivanja naučenog, a Stanković je u tom kontekstu pomenuo da treba razvijati znanje i veštine nastavnika kako bi ocenjivanje učenika bilo u funkciji učenja.

test, pisanje, kontrolni Foto: Pixabay.com

Naveo je i da treba razviti koncept novog sistema upisa studenata i da treba dobro razraditi model državne mature.

Nastavni kadar je, kako je naveo, važna karika u obrazovnom sistemu, te je preporuka Srbiji da se uvede ispit za sertifikaciju nastavnika koji ulaze u nastavu, bez obzira koje fakultete su završili.

Gordana Čaprić iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja kaže da postoji problem sa ocenjivanjem učenika i da svaka druga škola to ne radi kako treba.

Ona je podsetila i da su 42 škole ocenjene ocenom dva i da će one dobiti posebnu podršku.

(Telegraf.rs/ Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • vojvodinaš

    7. februar 2020 | 15:44

    Shvatite da su deca nezainteresovana za nastavu i bilo kakav oblik znanja. I ako uče, to je za ocenu. Nedostaje kućnog vaspitanja, to je najveći problem. Roditelji se ne bave decom, kupuju ih poklonima, podržavanjem u svim situacijama, lažu za njih u školi, svađaju se sa profesorima... Kad je dete bezobrazno i ne vaspitano ti mu ništa ne možeš. Nastavnik nema nikakva prava. Sramota je danas biti odličan, jednostavno nije “in”. Nedaj bože Rastu i Bubu da ne slušaš i neće stobom da se druže. Internet im ne služi za učenje i znanje, nego za gluposti... Džaba svakom lap-top da pokloniš kada ga neće koristiti za normalne stvari. Koriste mobilni na časovima iako je kažnjivo. Baš ih briga za svaku pretnju i jedinicu. Sve je opušteno. E sve sam ovo napisao da shvatite da nikakva digitalizacija, modernizacija i koje kakve gluposti neće promeniti svest dece jer sve to ide iz kuće. A na žalost sve je to odraz našeg društva koje tone sve dublje iz godine u godinu.

  • Rex

    7. februar 2020 | 15:48

    Ma nase obrazovanje je dno dna. Dozvolili ste da buduci krimozi, robijasi i siledzije drze dobre ucenike i nastavnike kao taoce. Nema kaznjavanja nema suspendovanja bez saglasnosti roditelja. To niko tako na svetu ne radi.

  • Boža zemunac

    7. februar 2020 | 15:34

    Logično. A zašto učenici imaju veća prva od nastavnika ?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA