≫ 

"Imaš li muke sa padežima kao ljudi sa juga Srbije?" Ovo pitanje je uvredilo mnoge

Neki južnjaci su najpre mislili da je reč o montaži, ali su se kasnije uverili da je istina

Padeži Printskrin: Instagram/digitalni.bukvar

"Imaš li muke sa padežima kao ljudi sa juga Srbije?", pitanje je koje je uvredilo mnoge južnjake, a pojavilo se na Instagram stranici "Digitalni bukvar", projekta Filološke gimnazije u Beogradu na konkursu "Digitalna ekspedicija".

Iako je cilj, kako piše na sajtu, povećanje nivoa digitalne pismenosti u Srbiji, mnogi građani sa juga zemlje uvređeni su jer su označeni u objavi na Instagram profilu.

"Imaš li muke sa padežima kao ljudi sa juga Srbije?" - piše na slici na Instagramu, koja je obrisana nakon što se u javnosti digla bura. Sada stoji izvinjenje.

Neki južnjaci su najpre mislili da je reč o montaži, ali su se kasnije uverili da je istina.

- Ako je filologija "ljubav prema reči", zar ne bi trebalo da se spektar dijalekata unutar jednog jezika ceni i veliča, a ne da se na ovaj način, zajedno sa svim ljudima sa tog govornog područja, omalovažava i stereotipiše? - kaže čitateljka.

- Ja sam mislila da je montaža, nemam reči koliko je ovo užasno. Pretpostavljam da je to napisalo neko dete, ali da li je moguće da niko ne kontroliše šta deca objavljuju na mrežama škole? - reakcija je na društvenim mrežama.

- Filološka gimnazija upućuje izvinjenje svima koji su na bilo koji način osetili da su diskriminisani u objavi naših učenika u "Digitalnom bukvaru". Ideja tog projekta je da se kroz savremene digitalne medije prikažu raznovrsnost i lepota srpskog jezika - ističe se na sajtu Gimnazije.

Nekadašnji profesor lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nišu, a sada zaposlen na Univerzitetu u Gracu Boban Arsenijević kaže da je dugo proveravao objavu i mislio da je montaža, a zatim parodija.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 A post shared by Дигитални Буквар (@digitalni.bukvar)

Ceo projektat opisuje stilskom figurom poređenje.

- Ovo je otprilike kao da je neko dobio finansije za projekat čiji je cilj da unapredi telesno zdravlje i nivo fizičke aktivnosti, i on to krenuo da radi plakatima na kojima piše: Imaš li muke sa obućom kao ljudi sa velikim stopalima? Pritom na plakatu učenica Sportske gimnazije drži par malih rukavica. Jer Vujaklijin rečnik stranih reči i izraza s padežima i jezičkom varijacijom ima veze koliko i sa krivolovom lemura u centralnoj Africi - objašnjava profesor za Južne vesti.

Zaključuje da niko ne može da unapredi digitalnu pismenost ako je promoviše antinaučnim i diskriminativnim stavovima o populaciji koju definiše područje na kome živi i jezik koji se na tom području koristi.

Oštro je reagovao i najnagrađivaniji leskovački i svetski priznati pisac Saša Stojanović Čarli.

- A kad ih molim da na književnom jeziku kažu "daj pet jabuke na pet deteta" a da ne bude rogobatno, onda tišina i muk. I, ukoliko je i preciznost jedna od funkcija jezika, dijalekat je opet u prednosti. "Dolazim sa Draganom" ne nagoveštava pol gosta, dok prizrensko-timočka varijanta to jasno definiše: "sa Dragana" ili "sa Draganu". I ono najvažnije: snalazim se, bar se nadam, i sa standardnim književnim jezikom i sa dijalektom. Za kreatore ovog slogana nisam siguran… - napisao je Stojanović na svom Fejsbuk profile.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Stare lepe reci

    30. oktobar 2021 | 10:05

    Mi u Leskovac volimo da se majemo. Majemo se po grad, po prodavnice, po kafici. To govori o nama da se nismo primili na ono "vreme je novac". Mi ne mislimo da dok se majemo gubimo vreme, mi znamo da bas tad ispunjavamo zivot lepim trenucima. I ne znamo da u sanskritu rec maja znaci iluzija, al znamo da je Omaja strasna i da su oni sto nisu ludi, al nisu ni kasfetni zamajeni. Dal madjije i imagination imaju isti koren, ne znamo, al si volimo i cuvamo ovu staru i lepu rec ko i mnoge druge. Ako gi mi ne cuvamo, koj ce? Kad resite da se majete po Grcku svratite - mi ne cuvamo samo jezik nego sve sto je tradicija, koren i identitet. Leb u Lidl kupujemo, al pogacu znamo da mesimo. Pa ljutenice, trljanice, cevapciki i ajevar... Vole vas vasi leskovcani - cuvajte jezik. Muka mi je golema moja cerka sto pre majanje zavrsi skinker,stavi mejkap, pa me pita jer joj dobar autfit. Upecalo mi se dete u mreze, cim otvori oci u tik tok i instagram gleda dok ja ovde pisem komentari.

  • Иван

    30. oktobar 2021 | 09:17

    Тај дијалекат је нешто најбогатије што српски народ има.

  • Leskovcanka

    30. oktobar 2021 | 09:47

    Ne vidim zlu nameru, sto ne znaci da diskriminacije koje se podrazumevaju ne treba iskoreniti. Naucite decu da je jako vazno sacuvati jezik, sve njegove dijalekte i slojeve jer on svedoci o pogledu srba na zivot, moral, govori u sta su verovali, gde su se selili... Svaka izubljena rec je kao izumrla vrsta. U toku projekta jugoslovenstva hercegovacki je kao spona izmedju srpskog i hrvatskog izabran za zvanicni, a jezik istocne i juzne Srbije proglasen pogrdnim. Volim svaku rec mog jezika i osecam milinu kad je izgovaram, kao sto volim sve drugove, ali samo oni iz detinjstva su posebni. Ucite maternji jezik od majke i postujte ga kao majku. Ko ste vi da zatrete ono sto se vekovima prenosilo sa majke na cerku i sa cerke na njenu cerku? Upotreba knjizevnog jezika u skoli i ne samo u njoj se podrazumeva.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA