≫ 

Srbija dobila spasioce za akcije u brzim vodama: Svi prošli obuku, a evo gde ima brzaka

Kako bi mogli da se nose i sa takvim situacijama, 15 spasilaca iz Srbije prošlo je obuku o spasavanju iz brzih voda od 6. do 12. maja na Neretvi

  • 0
Igor Tonković, Gorska služba spasavanja Srbije Printskrin: RTS

Aktivan odmor jedan je od najpopularnijih načina da se iskoriste slobodni dani tokom leta. To može biti ferata, planinarenje, veslanje, rafting. Kako bi spasioci mogli uspešno i bezbedno da intervenišu u vrzim vodama, organizovana je specijalna obuka.

Spasilac Gorske službe spasavanja Srbije Igor Tonković kaže za RTS da priroda nije milosrdna kao grad. Pre odlaska u prirodu treba izraditi plan gde se ide, šta se radi, koliko će određena aktivnost da traje i poneti potrebnu opremu.

Na pitanje zašto se kaže da je spasavanje iz brzih voda jedan od najzahtevnijih vrsta spasavanja, objašnjava da naročitu opasnost predstavljaju brze vode i bujice.

- Nalazite se u okruženju gde ako niste adekvatno obučeni, nemate adekvatno znanje za pristup brzim vodama i matici reke koja nosi sve pred sobom, ako nemate tim koji zajedno dejstvuje u toj situaciji, ne treba prilaziti takvoj reci - kaže Tonković.

Kako bi mogli da se nose i sa takvim situacijama, 15 spasilaca iz Srbije prošlo je obuku o spasavanju iz brzih voda od 6. do 12. maja na Neretvi, u blizini Konjice u BiH. Instruktori su bili spasioci sa višedecenijskim iskustvom iz Engleske, Mađarske i Slovenije.

Brzacima se, upravo i organizuju rafting i ostali adrenalinski sportovi.

- Uglavnom je to neka pogranična teritorija između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ljudi se i na putu za more odluče za takvu vrstu aktivnosti. Ali, uglavnom se takve stvari dešavaju na Tari, Neretvi, drugom delu Pive, dole ka Crnoj Gore. To je neka žarišna zona raftinga i adrenalinskih sportova u Srbiji - kaže Tonković.

Tokom obuke prošli su obuku i za noćno spasavanje, a Tonković podseća i da 26. juna krenula i sezona na planinama, na kojima, takođe, dežuraju:

- Sezona je krenula 26.juna aktivnim dezurstvima koje imamo na Kopaoniku, ostala dežurstva su pasivnog karaktera i održavaju se na svim većim planinama. Neophodno je da ljudi znaju da priroda nije tako milosrdna kao grad i gradska okolina, zato treba adekvatno da se pripreme u smislu pravljenja izrade plana gde će da idu, šta će da rade, koliko će ta aktivnost da traje koje će aktivnosti da sprovode - naveo je on.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA