Vreme čitanja: oko 3 min.

Rekordan broj belih roda u Novom Sadu: Čak 54 gnezda na stubovima propalog objekta

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ova kolonija je po brojnosti nadmašila i onu u selu Taraš koje je ponelo titulu "Evropskog sela roda"

  • 0
Kolonija belih roda u Novom Sadu Foto: Damir Trnovac

Rekordan broj gnezda i jedinki belih roda ove godine boravi na jednom od najvećih staništa kolonija ovih ptica u Evropi - a koje se nalazi na zgradi propale novosadske investicije.

Reč je o "Rodiću" na Klisi, objektu koji već devet godina posmatraju stručnjaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i koji su upravo izvestili o novom rekordu u brojnosti ovih ptica.

Ornitolozi DZPPS-a prate ovaj napušten objekat još od 2014. godine, kada je prvi par belih roda izgradio svoje gnezdo na stubovima i gredama visine 20 metara. Tri godine kasnije je izbrojano osam gnezda. Od tada, broj belih roda na ovoj lokaciji kontinuirano raste, pa je 2022. godine izbrojano 31 gnezdo, navode ornitolozi.

"Međutim, ove godine je zabeležen neverovatan porast te kolonija sada broji čak 52 gnezda, a gotovo sva su zauzeta i u njima su mladunci sa roditeljima. U prilog razmerama i značaju ove kolonije govori i podatak da je na teritoriji cele Srbije, u poslednjem nacionalnom popisu belih roda sprovedenom 2014. i 2015. godine izbrojano oko 1.350 gnezda, od čega ih je u Vojvodini bilo oko 1.100. Tada se na teritoriji grada Novog Sada gnezdilo svega tri para belih roda", poručuje Društvo.

Kako je Novi Sad postao dom za toliko roda?

Kako objašnjavaju ornitolozi, Novi Sad se vekovima razvijao na močvarnim poljima koja su postepeno isušivana i zatrpavana.

"Sa nestankom takvih i sličnih prirodnih staništa, nestajale su čitave kolonije močvarica i drugih ptica. Rode su, međutim, uspele da se prilagode i gradskim ekosistemima, svoja gnezda prave najčešće na zgradama i banderama, a hrane se na gradskim deponijama koje obiluju ogromnom količinom otpadne hrane iz domaćinstava. Tako su i novosadske rode obližnju deponiju preokrenule u svoju korist, a nedaleko se nalaze i odgovarajuće vodene površine, kopovi peska i šljunka", poručuje DZPPS.

Kako je 021.rs nedavno izvestio, gradska vlast planira da se problem nikada dovršenog "Rodića" reši uređenjem ovog dela Klise, koje bi moglo da obuhvati i potencijalno rušenje cele zgrade za potrebe budućih poslovnih sadržaja investitora. U svakom slučaju, rode u budućnosti neće moći da borave na ovoj lokaciji i moraće da budu izmeštene.

O tome je jesenas za naš portal govorilo i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koje je pozvalo nadležni Pokrajinski zavod za zaštitu prirode da u Plan generalne regulacije ubaci odredbe o zaštiti, odnosno bezbednom izmeštanju roda. Društvo ponovo upozorava na potrebu da se o ovoj koloniji razmišlja na vreme.

"Ova kolonija je po brojnosti nadmašila i onu u selu Taraš koje je ponelo titulu 'Evropskog sela roda'. Ovo je jedna od najvećih kolonija belih roda u ovom delu Evrope i izuzetna prirodna vrednost, stoga izražavamo bojazan kakva sudbina čeka ove ptice koje su i po Zakonu o zaštiti prirode - strogo zaštićena vrsta. Budući da aktivno radimo na praćenju populacije ovih ptica, nudimo svoje znanje, iskustvo i pomoć da se nađe najpovoljnije rešenje. Nipošto ne smemo doći u situaciju da se u potrebi za brzim rešenjem kolonija ugrozi ili uništi", poručuje izvršni direktor Društva Milan Ružić.

Rode svoja gnezda prave na krovovima i zgradama, stubovima za prenos električne energije i sličnim objektima, a ređe na drveću. Hranu traže uglavnom na livadama, pašnjacima, stepama, močvarama i oranicama, u poslednje vreme sve češće na - deponijama. Ishranu roda čine insekti, vodozemci, gmizavci, ribe, mali sisari i ptice koje love na zemlji i u vodi. Rode su izuzetno ugrožene, pa tako i na svojim dugim, iscrpljujućim putovanjima - mogu da pređu oko 12.000 kilometara u jednom smeru tokom selidbe. Ugrožene su i usled gubitka povoljnih vlažnih i travnih staništa, krivolova, te sudara i kratkih spojeva sa električnim vodovima.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA