Vreme čitanja: oko 2 min.

U Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena proslavljena manastirska slava

Vreme čitanja: oko 2 min.

Obeležavanju ove manastirske slave prisustvovala je i pomoćnica direktora Kancelarije za KiM Jelena Stojković

  • 0
Episkop raško-prizrenski Teodosije Foto: SPC

U Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, danas je proslavljena manastirska slava i praznik posvećen Saboru Svetog Arhangela Gavrila.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva iz više eparhija, a na kraju svete liturgije episkop Teodosije je osveštao slavske darove i presekao slavski kolač.

- Neka je srećan i Bogom blagosloven današnji praznik, da nas Sveti Arghangel Gavrilo čuva najviše od nas samih, da ne činimo greške, da ne činimo ono što je protivno Bogu i njegovoj zapovesti i da ostanemo ono što smo uvek bili - verni Bogu, verni rodu našem i ovoj zemlji svetoj koju smo primili u nasleđe i koju treba da sačuvamo braćo i sestre - rekao je episkop raško - prizrenski Teodosije.

Obeležavanju ove manastirske slave prisustvovala je i pomoćnica direktora Kancelarije za KiM Jelena Stojković.

- Danas se proslavlja Sabor Svetog Arhangela Gavrila koji je hrišćanstvu donosio uvek nove vesti, vesti o rođenju Isusa i njegovom vaskrsenju. Ovaj carski grad doživeo je vaskrsenje posle stradanja 1999. godine, i neka nam ovaj praznik bude podstrek i način da izdržimo sve ono kroz šta danas prolazimo. Da kroz veru, jedinstvo i ljubav, kao i kroz istoriju istrajemo u svim izazovima sa kojima se danas suočavamo - rekla je Stojković.

Manastir Sveti Arhangeli podignut je na mestu jedne starije crkve, a građen je od 1343. do 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana. U njemu je živelo oko 200 monaha sa prvim igumanom, blaženim mitropolitom Jakovom, koji se starao o izgradnji manastira. Manastirska dobra prostirala su se od Šar planine do Jadranskog mora, a car Dušan je osnivačkom poveljom Svetim Arhangelima poklonio 93 sela, rudnik gvožđa u Toplici, plodnu zemlju i vinograde.

Prihodi od bogatog prizrenskog trga pripadali su manasitiru, ulje je stizalo iz Bara, a riba iz Skadarskog i Plavskog jezera. U glavnoj manastirskoj crkvi sahranjen je car Dušan, a pomirenje Srpske crkve i Carigradske patrijaršije, koje se dogodilo u manastiru, najznačajniji je događaj nakon Dušanove smrti.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA