Vreme čitanja: oko 2 min.

Sve se pogoršalo za vreme korone: Infektolog o ogromnoj dnevnoj potrošnji antibiotika u Srbiji

Vreme čitanja: oko 2 min.

Predsednik Udruženja infektologa Srbije Tomislav Preveden kaže da zloupotreba antibiotika traje decenijama

  • 0
Tablete, lekovi Foto: Shutterstock

Najnoviji podaci studije koju su radili stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" pokazali su da se Srbija nalazi među državama koje imaju najveću dnevnu potrošnju antibiotika u ovom delu Evrope. Na prvom mestu je Turska, a slede Italija, Francuska i balkanske države na čelu sa Srbijom.

Predsednik Udruženja infektologa Srbije Tomislav Preveden kaže za Tanjug da zloupotreba antibiotika traje decenijama, a da je za vreme pandemije Kovida-19 u došlo do dodatne neracionalne potrošnje širom sveta, što za posledicu ima sve veću rezistenciju različitih bakterija na antibiotike.

"Svetska zdravstvena organizacija je klasifikovala pandemiju antimokrobne rezistencije u prvih 10 kritičnih pretnji po globalno javno zdravlje. Procenjeno je da će bez adekvatne prevencije, antimikrobna rezistencija odneti 10 miliona života godišnje do 2050. godine", rekao je on.

On dalje objašnjava da pojam neracionalne upotrebe antibiotika podrazumeva primenu antibiotika u okolnostima ili na način koji nije adekvatan, odnosno da se primenjuju kada se radi o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji, kod svake povišene temperature, "preventivno" kod teško obolelih da "ne bi dobili bakterijske infekcije".

"Takođe, neracionalna upotreba je i kada se antibiotici koriste u neadekvatnoj dozi, kada terapija traje prekratko, odnosno obustavlja se čim pacijentu bude bolje, što najčešće rade sami pacijenti, a ne kako je propisano ili kada se neopravdano produžava", rekao je Preveden.

Prema njegovim rečima posledice neracionalne upotrebe antimikrobnih lekova su dalekosežne i pogađaju sve oblasti medicine, a razlozi za to su od neinformisanosti populacije i očekivanja pacijenata da za svaku povišenu temperaturu dobiju antibiotik, do toga da je postala praksa da se za virusne bolesti daju antibiotici, čak i kada postoje antivirusni lekovi koji su efikasni.

"Takođe je značajan faktor i strah od komplikacija i neopravdano mišljenje da će primena antibiotika sprečiti nastanak komplikacija. Nedovoljna je svest o pravoj prirodi i načinu dejstva antibiotika i pravilnim načinima njihove primene, kako kod zdravstvenih radnika, tako i u opštoj populaciji", rekao je Preveden.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA