Vreme čitanja: oko 4 min.

Ljudski faktor najčešći uzrok požara: Bez obzira da li je grejna sezona ili ne, na OVO obratite pažnju

Vreme čitanja: oko 4 min.

Bez obzira na to da li je grejna sezona ili ne, ljudi svojom nesmotrenošću i nepažnjom često dovode do nastanka požara u stmabenom objektu, te je ova opasnost uvek aktuelna

  • 0
Načelnik odeljenja u Sektoru za vanredne situacije MUP-a Srbije Milorad Spasojević Printsrin: Tanjug.rs

Neugašena cigareta koštala je života V.Š. (78) iz Beograda nakon što se zapalilo ćebe, a potom i krevet na kojem je nesrećni čovek ležao. Ovaj požar samo je jedan od mnogih koji je od početka godine izazvan ljudskim faktorom.

Milorad Spasojević načelnik odeljenja u Upravi za Vatrogasne spasilačke jedinice SVS otkrio je za Telegraf.rs da je od januara do sada već bilo 8.300 vanrednih događaja u kojima su pripadnici spislačkih ekipa intervenisali.

Bez obzira na to da li je grejna sezona ili ne, ljudi svojom nesmotrenošću i nepažnjom često dovode do nastanka požara u stmabenom objektu, te je ova opasnost uvek aktuelna, a sektor za vanredne situacije uvek spreman da reaguje.

"Od početka godine do sada bilo je već oko 8.300 vanrednih događaja u kojima su pripadnici spasilačkih ekipa intervenisali. U ovom periodu godine, iako su prolećne prilike, dolazi do većeg broja požara u stambenim jedinicima, a usled njih dolazi i do posledica, pa nažalost i do smrtnih ishoda", napominje načelnik.

Kako Spasojević ističe, prvi i osnovni prioritet vatrogasno-spasilačkih ekipa jeste uspešno evakuisanje svih osoba koje se nalaze na mestu izbijanja požara, a njegov tim je od početka ove godine uspeo da spasi čak 330 ljudi.

"Menjaju se i atmosferske prilike, pa dolazi i do većeg broja požara na otvorenom, pa je sada intenzitet na tim intervencijama takođe pojačan", priča naš sagovornik.

S obzirom na to da je grejna sezona još uvek u opticaju, Spasojević je podsetio i na svakodnevne apele MUP-a da obazrivije rukuju i koriste električna tela za dogrejavanje.

"Sad iako nisu hladni periodi ljudi tokom noći uključuju druga, pomoćna grejna tela koja, ako se ne koriste pravilno ili se stavljaju blizu nameštaja i lako gorivih materijala, mogu dovesti do požara", kaže on.

Naš sagovornik upozorava i na kućne aparate koje koristimo svakodnevno, a neki su od najčešćih izazivača požara zbog nepravilnog korišćenja. Kao primer uzeo je čak i opušak od cigarete, aludirajući na slučaj u Mirijevu koji se nažalost završio kobno.

"Kao što ste i sami videli, taj opušak cigarete koji se ostavlja u kantu za smeće, a nije dovoljno ugašen može izazvati požar. Takođe, dolazi do nepažnje prilikom upotrebe električnih uređaja šporeta, pegle, fena itd. Sve to što se ostavlja uključeno u utičnice, a mi izlazimo iz kuće ili odlazimo da spavamo predstavlja opasnost", priča načelnik.

Kaže i da je veoma važno da se prilikom odlaska na spavanje ili napuštanja objekta isključe i svi punjači telefona, laptopova i drugih uređaja, jer sve to može opteretiti elektroinstalacije, a neke zgrade su toliko stare da ni sami ne znamo kolika je snaga tih instalacija i za koliki broj uređaja su one namenjene.

"Sve ovo su stvari koje možemo sami da prekontrolišemo. Ipak rizik uvek postoji, jer može doći do kavra nekog na uređaju na koji mi ne možemo da utičemo, ali treba ga uvek servisirati. Mnogo toga možemo sami da učinimo, ali ljudi jendostavno zbog brzog načina života mnoge stvari previde, pa nažalost dolazi i do neželjnih posledica", objašanjava Spasojević.

Prema mišljenju našeg sagovornika i njegovih kolega najveću opasnost za stambene objekte predstavljaju kvarcne grejalice, a zatim i neispravne instalacije.

"Često ni ne primetimo da su nam neki kablovi oštećeni, a on se naslanja na neki gorivi materijal, pa se zbog učestale upotrebe zagrejava i onda dolazi do kratkog spoja i samim tim prenese se varnicu i nastane požar", navodi načelnik.

Nismo ni svesni šta sve može da izazove opasnost, a kako Spasojević napominje, sve počinje od ljudske nepažnje i nemarnosti, jer je baš on i najćešči uzrok požara kako u stambenim objektima, tako na otvorenom prostoru. Zato je još jednom iskoristio priliku i apelovao na sve ljude da savesno postupaju i izbegavaju opasnost.

"Ulazimo u period kada se povećava broj požara na otvorenom. Ljudi koriste lepo vreme da urade svoja dvorišta, svoje bašte, voćnjake i tako pokušavaju da biljne ostatke koje pročiste skupe na gomilu i zapale. Misle da će oni to lako iskontrolisati, ali apel svim našim građanima jeste da imaju na umu da se požari na otvorenom prostoru veoma brzo šire i zahvataju velike površine i samim tim mogu da ugroze stambene objekte ili bilo koje objekte koje se nalaze u blizini, komplekse šuma", upozorava.

Dodao je i da paljenje u blizini puta i saobraćajanica takođe može predstavljati veliku opasnost, jer se može toliko zadimiti da se put ni ne vidi.

"Moramo ih podsetiti na zakonsku obavezu da je zabranjeno spaljivanje biljnih ostataka i smeća na otvorenom prostoru kao i loženje vatre u šumi, i za to su propisane odgovarajuće kazne", zaključuje naš sagovornik.

Trovanje ugljen-monoksidom

Udisanje ugljen - monoksida može biti fatalno, te ukoliko se unese veća količina može doći i do smrtnog ishoda. Trovanje u najvećem broju slučajeva nastupa tokom požara, ali takođe postoji i niz drugih situacija koji vas mogu dovesti u opasnost.

Najčešće do trovanja dolazi prilikom lošeg sagorevanja drveta ili plina u malim prostorijama ili u jamama.

Kako smo pisali, do trovanja dolazi kod lošeg sagorevanja drveta i plina, stvara se ugljen-monoksid koji se vezuje sa hemoglobinom i ne da kiseoniku da se veže sa njim. Uglavnom do trovanja dolazi u jamama, tankovima i sličnim prostorima.

(Telegraf.rs)

Video: Čovek pokušao da se spasi izlaskom na terasu, našli ga mrtvog: Cigareta zapalila stan u Mirijevu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA