Vreme čitanja: oko 4 min.

Sigurna kuća u Bostanu kod Novog Brda jedini dom u kome zaštitu imaju žrtve nasilja u porodici u ovom delu KiM

E. S.

Vreme čitanja: oko 4 min.

Ovo je jedino multietničko prihvatilište za žrtve porodičnog nasilja u srpskim sredinama južno od Ibra

  • 0
Sigurna kuća, selo Bostane, KiM Foto: N. Zejak

U srpskim sredinama na teritoriji Kosova i Metohije, južno od Ibra, prisutan je veliki procenat nasilja u porodici čije žrtve, posebno žene u brdsko-planinskim područjima u opštinama Novo Brdo, Kosovska Kamenica i Štrpce, zbog tradicionalnog prihvatanja uloge puke majke i domaćice, trpe i ćute sve dok im život ne bude ugrožen, kaže za Telegraf rs. rukovodilac Sigurne kuće,  prihvatilišta iz Bostana kod Novog Brda Vesna Stajić.

"Ovo je jedino multietničko prihvatilište za žrtve porodičnog nasilja u srpskim sredinama južno od Ibra“, kaže ona navodeći da je Sigurna kuća otvorena 2016. godine u tada dotrajalom objektu bivše srednje škole u Bostanu.

Renoviranje i opremanje objekta su pomogli Komanda KFOR-a, američki kontigent KFOR-a, UNMIK, EULEX i brojne međunarodne organizacije čiji su predstavnici, kako kaže Vesna Stajić, shvatili značaj Sigurne kuće, posebno ulogu pedagoga, psihijatra, sociologa i drugih stručnjaka angažovanih u zaštiti i rehabilitaciji žrtava porodičnog nasilja.

Od početka rada do danas imali su 160 korisnica, od kojih su dve trećine majke s decom iz srpskih porodica.

Svi oni su, kako ističe, preživeli stravične torture u porodicama, a razlog je skoro u svim slučajevima bio "socijalno-psihološke prirode“.

Ne otkrivajući, s razlogom, identitet žrtava, ona navodi da je još desetak žena evidentirano, ali su one posle provedenih desetak dana u Sigurnoj kući, uplašene od mogućih većih posledica po porodicu i posebno decu, odlučile da se vrate u porodice u kojima su preživele najteže oblike nasilja.

"Ćuti i trpi"

"To je bez obzira na nacionalnu pripadnost mentalitet žene u brdsko-planinskim područjima na teritoriji Kosova južno od Ibra, posebno u regionu opština Kosovska Kamenica, Novo Brdo i Štrpce ali ništa manje se „ćutanjem i trpljenjem“ ne odlikuje žena u ravničarskim izolovanim srpskim sredinama i u nehigijsnskim naseljima“, ističe ona i kaže da je to posledica nižeg stepena obrazovanja i usađenog vaspitanja da “žena mora da rađa, trpi i čuva porodicu makar svakodnevno bila tretirana kao robinja“.

Znatan broj žena s decom koje su bile žrtve nasilja napustilo je Kosovo i Metohiju i preselilo se u neku od sredina po centralnoj Srbiji gde su, prema saznanjima, uspele da nastave da žive normalnim životom.

"Naš je cilj da žrtve nasilja, posebno one koje nemaju završenu školu, obučimo i osposobimo za samostalan život i otuda smo u okviru Sigurne kuće opremili više radionica, frizerski i kozmetičarski salon, šivaonicu i tkačnicu kako bi naše korisnice po završetku rehabilitacionog procesa stale na noge i započele novi život“, dodaje Vesna Stajić.

Uz tradicionalno ćutanje, najveći problem žrtava nasilja, pa i rukovodstava kosovskih isntitucija, posebno onih na lokalu, je zataškavanje slučajeva porodičnog nasilja.

"Nije mali broj žena koje pomoć traže i ne uspevaju da je dobiju od ljudi koji su zaposleni u Centrima za socijalni rad i socijalnim službama u opštinama, od kojih umesto zaštite i pomoći dobijaju pretnje i ucene uz savet da će ukoliko ne istrpe i ne ćute trpeti daleko veće posledice“, opisuje ona i kaže da se te posledice uglavnom ogledaju u preziru i progonu iz sredina, pa i porodica.

Snaja kao sluškinja porodice

Sigurna kuća se u znatnom broju slučajeva uključuje tek pošto se žrtva nasilja, pošto preživi svakojake torture, nađe u situaciji da se mora lečiti na nekoj psihijatrijskoj klinici.

Uz pružanje „prve pomoći“ žrtvama porodičnog nasilja aktivistkinje Sigurne kuće nastoje da uz pomoć Kosovske policijske službe počinioce nasilja izvedu pred nadležne pravosudne organe i u velikom broju slučajeva pomognu im u zbrinjavanju u neku od medicinskih ustanova jer su nasilnici uglavnom alkoholičari i osobe koje imaju druge poroke ali nije mali broj i slučaja koji se događaju u situiranim dobro stojećim porodicama.

"Prosto rečeno stoji pravilo da snaja mora biti sluga u porodici, da rađa i postupa po nalozima najstarijeg u kući, i ukoliko prekrši to nazovi pravilo ona po automatizmu postaje neprijatelj kuće, osoba koja hoće kuću da rasturi, osoba kojoj se mora dati do znanja ko je gazda kuće“, pojašnjava Stajićka.

Broj žrtava će rasti iz dana u dan

Ona je uverena da će broj žrtava nasilja iz dana u dan rasti pošto se kosovsko društvo naprasno menja te zbog toga mora biti razbijen zid ćutanja i trpljenja.

"Skrivanje od javnosti stradanja žene u porodicama u kojima su u potpunosti poremećeni bračni odnosi mora se prekinuti a tako ćemo ostvariti cilj da preventivnim merama sprečimo stradanje žena i dece,koje u srpskim sredinama zbog izolovanosti i nemaštine sve više uzima maha“, poručila je Vesna Stajić.

(Telegraf.rs / N. Zejak)

Video: Osnivač "Sigurne kuće za muškarce": Nisu svi bežali samo zbog zvocanja, naiđu neki modre glave

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA