Novi Sad dobitnik titule Grad vlažnih područja: Evo šta tačno to znači
Novi Sad dobio je prestižnu akreditaciju Grad vlažnih područja (Ramsar Wetland City) i time postao prvi grad na Balkanu koji je dobitnik te titule, saopštilo je danas Ministarstvo zaštite životne sredine.
Odluka o tome doneta je na 64. sednici Stalnog Komiteta Ramsarske konvencije, nedavno održanoj u Švajcarskoj.
Na poslednjem zasedanju Stalnog komiteta, uz Novi Sad, akreditovano je još šest evropskih gradova u Francuskoj, Švajcarskoj, Poljskoj i Belgiji, dodaje se u saopštenju.
Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović ocenila je da to značajno priznanje Novom Sadu potvrda da je u tom gradu postignuta ravnoteža između urbanog razvoja i zaštite vlažnih područja.
"Ponosna sam što je Novi Sad jedan od prvih gradova u ovom delu Evrope koji je posvećenošću i brigom o prirodnim dobrima na svojoj teritoriji, uspeo da stekne titulu Grad vlažnih područja. Reč je o priznanju na svetskom nivou za izuzetan primer balansiranog razvoja grada, bez narušavanja zdrave i čiste životne sredine", navela je Vujović.
Kako je dodala, Novi Sad je prepoznao značaj vlažnih područja za zaštitu prirode i prilagođavanje na klimatske promene i štitio je ta područja na adekvatan način.
"Zato je dobar primer održivog urbanog razvoja, ključnog za unapređenje kvaliteta života građana, što i jeste naš glavni cilj", istakla je Vujović.
Vlažna područja se nalaze pod izuzetnim pritiskom prirodnih i antropogenih promena, a posebno ona koja se nalaze unutar ili u blizini urbanih sredina, navodi se u saopštenju Ministartsva.
Pored značaja koja nose kao centri biodiverziteta, ta staništa ublažavaju uticaj klimatskih promena i služe kao prirodni prečistači koji pomažu unapređenju kvaliteta vode.
Ramsarska konvencija, čiji je potpisnik i Srbija, prvi put uvodi akreditaciju Grad vlažnih područja (Wetland City Acreditation) 2015. godine.
Priznanja su dodeljena u 2018, 2022. i 2025. godini, za ukupno 74 grada širom sveta, od čega je 14 evopskih gradova, među kojima je i Novi Sad.
Na teritoriji Srbije je 11 područja, na površini od ukupno 120.000 hektara, upisano na listu Ramsarskih područja, a to su Obedska bara, Ludaško jezero, Stari Begej - Carska bara, Slano Kopovo, Gornje Podunavlje, Zasavica, Labudovo okno, Koviljsko-petrovaradinski rit, Vlasina, Peštersko polje i Đerdap.
Prvo prekogranično Ramsarsko područje između Srbije i Rumunije, Park prirode Gvozdena vrata-Đerdap, proglašeno je 2023. godine.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Ljiljana Habjanović Đurović objasnila zašto je roman "Ana Marija me nije volela" još uvek aktuelan
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Честитке.
Podelite komentar