
Marko se sa 35 godina vratio u ugašeno selo, nije ni znao da će pokrenuti lavinu: Sad i drugi mogu da se vrate
Pročitasmo nedavno na društvenim mrežama kako jednom mladom momku iz Kuršumlije uručena zahvalnica učestvovanje u jednoj mobi u zaseoku Lukovske Banje zvanom Šipovac. Ček ček...mladić, moba, selo i to sve leta gospodnjeg 2025-te godine?! Zvuči nam to naravno divno, ali u isto vreme i neverovatno, te rešismo da istražimo priču.
U pitanju je 30-godišnji Miloš Đokić iz Kuršumlije koji osim što vodi Instagram stranicu Kuršumlija priroda, član je i Udruženja "Zavičajaca sela Tačevac". Upitali smo ga otkud ga otkud mobe u današnje vreme?
- U našem kraju, u selima Tačevac i Šipovac, preko leta budu organizovane mobe na kojima se okupi najmanje 20-30 a neki put i do 100 ljudi. Uglavnom to budu ljudi koji iz većih gradova, pa i inostranstva, dođu na svoja imanja. Zajedno onda uređujemo seoske puteve, škole u koje su oni išli kao i njihova porodična imanja - objašnjava nam Miloš deo aktivnosti zajedničkog rada složene grupe ljudi na jednom mestu, kako bi okvirno bila definicija mobe.
Koliko su ova radna ali i vesela okupljanja ljudi dragocena za ruralnu zajednicu, govori primer koji nam je naš sagovornik dao.
- Selo Tačevac je takoreći selo bez stanovništva. Međutim, momak od 35 godina Marko Drašković je rešio da se nakon života u Kuršumliji vrati u to mesto i obnovi oronulu porodičnu kuću. Zajedničkim snagama sa ljudima tamo njegova želja je ostvarena i selo nije ugašeno - ističe Đokić.
Kao što rekosmo, naši ljudi iz dijaspore, a rodom iz ovog dela Srbije, rado ne samo ulazu u svoj kraj, već i te kako znaju da zajedno sa svojim zemljacima, zasuku rukave i prionu na poslove od i lične i opšte koristi za sve tamo.
- Mileta Aleksić koji živi u Austriji, a iz Tačevca je, i predsednik je pomenutog udruženja, inicirao je da se okupi veći broj ljudi, takođe iz tog sela, i urede put do sela, da postave tablu na ulazu u selo, da urede okolinu kod Hajdučkog izvora i Hladne vode. Zahvaljujući toj mobi rešeno je nešto što godinama pre nije - ukazuje Miloš.
Osim pomenutog, aktivnosti učesnika moba, bave se i uređenjem prirode oko crkvi i manastira (Markov manastir), samih verskih objekata, seoskog groblja, spomen-obeležja...
- U planu je i uređenje molitvište gde slavimo seosku slavu car Konstantin i carica Jelena. Tu bi bio organizovan uvek susret zavičajaca. Ove godine smo uoči slave 3.juna postavili klupe i stolove, a dogodine bi trebalo skroz da završimo pomenuto mesto za molitve - objašnjava naš sagovornik.
Inače, iako su mobe vezane mahom za leto, u principu ih ima kad god se ukaže prilika i da je lepo vreme, i to od maja do septembra.
- Osim svih pomenutih aktivnosti, radimo i, kao što je to slučaj bio na imanju pomenutog 35-godišnjeg momka, košenje, trimerisanje, sadnju cveća, trave, malterisanju kuce, nasipanje puta. Čak smo baš njemu postavili i solarne panele - navodi Đokić.
A što se tiče čuvenog druženja na mobama, Miloš kaže da je uvek veselo, da se iznese najbolja domaća hrana poput kajmaka i sira iz tog kraja i obavezno rakija šljivovica.
- Ono što je tipično za naša sela, jeste da ih mahom naseljavaju Srbi iz Crne Gore. Zato je dominantna muzika ona od gusala - kaže nas sagovornik.
On lepotu svog kraja rado i često posmatra sa bicikla i prolazeći kroz sela (u kuršumlijskoj opštini ih ima čak 91) upoznajući tako na neposredan način i narod i običaje i kulturu. Sa svojim zemljacima se druži kako na mobama, tako i na seoskim slavama. Sve u svemu jedna vredna i složna "družina" koja ima dragocenu ulogu o opstanku sela u jednom od najbogatijih predela Srbije kada su prirodne lepote u pitanju.
(Telegraf.rs)
Video: Stamenkovski predvodila državnu ceremoniju obeležavanja godišnjice Bitke na Košarama
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Miroslav
Da li je bilo teško poslati još koju fotografiju, što bi bilo mnogo interesantnije. To sam očekivao na kraju.
Podelite komentar
Južnjačka mizerija.
Prave vikendice. Nema mesta u okolini prestonice. Aj na selo kod predaka, ako nismo još dali šiptariji.
Podelite komentar
Rade
Ko pravi tu domaću hranu kad nema stanovnika?
Podelite komentar