
One su "tuđa kuća": O strašnoj sudbini ovih devojčica u Srbiji se ćuti! Ne daju im u školu, udaju se sa 15
U romskim zajednicama, devojčice su često suočene sa preprekama za obrazovanje. Verovanje da su one "tuđa kuća", odnosno da će se brzo udati i postati deo druge porodice, duboko je ukorenjeno u nekim porodicama i direktno utiče na njihov pristup obrazovanju.
Zašto devojčice napuštaju školu?
Tradicija i siromaštvo su dva glavna razloga zašto devojčice prekidaju školovanje mnogo pre nego što dobiju diplomu. Studija Beogradske otvorene škole (BOŠ), pod nazivom "Osipanje devojčica iz obrazovnog sistema u Republici Srbiji", ukazuje na to. Prema istraživanju, već u pripremnom predškolskom programu javlja se prvi rodni jaz: 96% dečaka ga upisuje, u odnosu na 90% devojčica. U romskim naseljima, jaz je još veći (84% dečaka, 71% devojčica).
Do kraja osnovne škole razlike se smanjuju, ali u srednjoj školi one postaju dramatične. Dok 62% romskih dečaka upiše srednju školu, to uspeva tek 47% devojčica.
Sinove šalju u školu, a ćerke da rade
Jedan od ključnih razloga za prekid školovanja je rana udaja. Prema podacima, svaka treća Romkinja između 15 i 19 godina već je u braku ili vanbračnoj zajednici. Više od polovine njih udaje se pre 18. godine, a svaka šesta čak pre 15. godine, što je znatna razlika u odnosu na opštu populaciju.
Pored toga, siromaštvo je još jedan faktor rizika. U vangradskim područjima i neformalnim naseljima, gde porodice žive bez osnovne infrastrukture kao što su struja i voda, učenje je gotovo nemoguće. Roditelji često daju prednost dečacima u obrazovanju, dok devojčice ostaju kod kuće da se brinu o mlađoj braći i sestrama ili obavljaju sezonske poslove.
Šta se može uraditi?
Iako postoji zakonska obaveza škola da sprečavaju napuštanje obrazovanja, to često zavisi od pojedinaca, kao što su nastavnici i direktori. Međutim, oni se često susreću sa predrasudama, uključujući uverenje da je rani brak "romski običaj u koji se ne treba mešati".
Zaključak studije je da napuštanje školovanja nije samo lični problem, već i društveni gubitak. Devojčica koja ne završi školu ima manje šansi na tržištu rada, češće je izložena siromaštvu i nasilju, a problem se prenosi sa generacije na generaciju. Stoga je ključno raditi sa porodicama i zajednicama, ali i podizati svest celog društva.
(Telegraf.rs)
Video: Anika Petrović, instruktorka za gong, govori o magičnom dejstvu zvuka
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Zürich
Tu pomaže čvrst i pravedan zakon koji se primenjuje,toga u RSrbiji nema.
Podelite komentar
xxxxxx
Isto kao i zakon za samohrane majke imaju faxs nemaju posao ni krov nad glavom demokratija i briga o deci znaci treba biti nasilsn da bi nesto ostvario
Podelite komentar