
Kovač, vajar i Kanađanka žive u kući - Nije početak vica, već najzanimljivija priča iz Srbije koju ćete čuti
U maloj radionici u srcu Knjaževca, među čekićima, klipovima vatre i mirisom ulja i metala, Filip Rakić stvara oklopne komade koji oživljavaju srednji vek. Za njega ovo nije samo posao – to je životna strast koja je počela kao hobi tinejdžera fasciniranog istorijom, a danas privlači porudžbine iz cele Evrope, Amerike i Australije.
- Počeo sam iz dosade da istražujem kako se prave oklopi i oružje - priznao je Filip za Telegraf.rs.
- Prvi susreti sa srednjovekovnim festivalima bili su kao otkrivanje drugog sveta. Počeo sam kao posetilac, nosio neke svoje prve radove, upoznavao ljude, prijatelje… i ubrzo sam postao učesnik. Tada sam shvatio da želim da se time bavim ozbiljno - rekao je.
Filip je studirao istoriju i već tada bio zaljubljen u antiku i srednji vek, naročito u raznovrsne evropske stilove oklopa – od nemačkog i francuskog, preko iberijskog, do balkanskog.
- Svaki period i svaka regija imaju svoje karakteristike. Nekada je izgled oklopa bio pod uticajem borbenih potreba, nekada estetike i prestiža. To je ono što me fascinira – spoj funkcionalnosti i umetnosti - objasnio je.
Izrada jednog oklopa nije jednostavan zadatak. Neke delove može da završi za nekoliko dana, dok za ceo oklop neretko mora da radi i po pet-šest meseci, a sama priprema je zahtevna jer je neophodno znanje istorije, umetnosti, tehničkog crtanja, metalurgije, biomehanike i mnogih drugih oblasti.
- Neki delovi su brzi, recimo štit ili ramena, ali kompletan oklop može da traje od par dana do pet-šest meseci. Sve zavisi od detalja, krojenja i ukrasa. Moram da uzmem u obzir biomehaniku, anatomiju, metalurgiju i istorijske izvore – ništa se ne radi nasumično - ispričao je Filip sa ponosom u očima.
Filip koristi kombinaciju tradicionalnih i modernih alata, ali srž posla je ručni rad.
- Ne postoji škola za ovo. Sve se uči gledanjem, probanjem i kontaktom sa majstorima koji se ovim bave godinama i decenijama. Svaki komad je kao mali eksperiment, gde istražujem, crtam i prilagođavam dok ne dobijem savršenu formu - pojasnio je.
U Srbiji postoji svega oko 15 majstora koji se bave izradom oklopa, dok se dodatno radi i sa sečivima i noževima. Većina Filipovih porudžbina dolazi iz inostranstva – Evrope, Amerike i Australije:
- Za oklop ima jako malo majstora u svetu. Kada neko poruči komad, to je kao da naručuje umetničko delo – jedinstveno i neponovljivo.
Uverili smo se da Filip zaista obožava svoj posao. Svakodnevno radi i više od 8 sati i trudi se da svaki komad bude savršen.
Kada završim projekat i stanem da pogledam gotov komad. Tad čelik i mač postaju istorija u mojim rukama. Početak porudžbine takođe ima čar – istraživanje, planiranje, skiciranje. Sredina je najdosadnija, jer zahteva mnogo truda, ali svaki detalj nosi uživanje i lični pečat - objasnio je Filip koji je najlepši deo rada.
Filip takođe pravi i oružje, uglavnom mačeve i dvoručne sekire.
- Mač mi je omiljeni. To je klasični viteški simbol – spoj snage, elegancije i preciznosti. A kod oklopa i oružja mi je fascinantno kako istorija i mitovi prolaze kroz svaki komad. Vitezovi Okruglog stola, narodna epska poezija, srpski mitovi – sve je upleteno u dizajn i priču svakog predmeta - rekao je.
Njegovi prijatelji fascinirani su njegovim poslom, a devojke neretko traže da im napravi nakit iz tog perioda.
- Pravio sam nekoliko komada nakita, ali to se dosta razlikuje, nisu ni isti materijali, ni tehnike. Morao sam da se odlučim u kom ću pravcu - ispričao je.
Filip se u ovaj posao zaljubio kao tinejdžer, a kada je roditeljima rekao da će biti profesionalni kovač u 21. veku, malo je reći da su bili iznenađeni.
- Pa, prvo su me nazivali ludim, ne u lošem smislu, samo kao, zašto ne radiš nešto lakše ili tako nešto, ali onda su i oni videli da to ima zaista i potražnje i zarade i sve i prihvatili su to - ispričao je Filip, dok njegova mama dodaje kako su se navikli na njegov rad i lupanje čekića.
- Ja sad to više i ne primećujem - rekla je kroz osmeh sa ponosom u očima.
Ipak, nije samo Filip posvećen starim zanatima. On ima mlađeg brata Marka, talentovanog vajara od samo 20 godina. Marko je već prepoznatljiv po svojim skulpturama inspirisanim video-igrama i crtanim filmovima. Njegove figurice su precizne, detaljne i zahtevaju mnogo dana rada i bojenja, a svaki komad nosi jedinstveni pečat njegove kreativnosti. Marko je već napravio više od hiljadu figura, a njegov talenat i posvećenost najavljuju sjajnu umetničku budućnost.
Marko radi neverovatne skice, a zatim ih napornim radom pretvara u figure.
- Voleo bih da jednog dana radim anime i mange - objasnio je Marko, koji je prve figurice počeo da pravi od plastelina kada je bio dete.
- Napravio je sebi sve što nismo hteli da mu kupimo - ispričao je kroz osmeh njegov otac.
I dok se mirisi zanata i ljubavi osećaju kroz celu kuću, jasno je da su Filip i Marko odrastali u domu gde je podrška bila reč od najvećeg značaja. Njihove prve radove roditelji ponosno izlažu u kući, a iako se bave neobičnim zanimanjima, osuda ne postoji, već samo jedno pitanje: "Kako možemo da vam pomognemo?"
Filipova životna priča nije samo priča o zanatu i porodici. Ljubav ga je dovela do Kanađanke Marije, u koju se zaljubio tokom pandemije preko interneta. Roditelji su mu tada zabranili put u Kanadu, ali Marija je 2022. došla u Srbiju i ostala. Sada su u braku, a njena majka toliko voli Srbiju da planira da se preseli.
- Hteo sam da idem u Kanadu, ali roditelji me nisu pustili zbog korone - rekao je sa osmehom Filip.
Porodica, podrška prijatelja i supruge – sve to čini temelj na kojem Filip gradi ne samo svoj zanat, već i život pun strasti, umetnosti i istorije.
- Da, podršku imam od svoje žene, od svoje porodice, prijatelja takođe. Uvek se izađe na pivo sa prijateljima da se malo isprazni mozak od svega, od radionice. Ode se u šetnju sa ženom i tako dalje. Uvek ima vremena za opuštanje i za podršku - zaključuje Filip.
(Telegraf.rs)
Video: Miroslav Mišković predstavio novu knjigu "Tajne zanata"
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.