Danas slavimo Nikitu i Josifa: Prvi je na grudima nosio ikonu Bogorodice, drugi smatran čudotvorcem za života

J. V.
J. V.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas Svetog velikomučenika Nikitu i Svetog Josifa temišvarskog.

Sveti velikomučenik Nikita

Rodom od Gota; učenik episkopa Teofila Gotskog, koјi јe učestvovao na Prvom Vaseljenskom saboru. Kada je knez Gotski Atanarik počeo da muči hrišćane, tada je sveti Nikita stao pred kneza i izobličio ga zbog bezboštva i nečovečnosti. Mučen strašnim mukama Nikita je sve јače ispovedao veru Hristovu i molio se Bogu s blagodarnošću. Imao je um neprestano uzdignut i udubljen u Boga, a na prsima pod odelom držao je ikonu Svete Bogorodice sa prevečnim Mladencem Hristom, stoјećeg i držećeg krsta u rukama.

Ovu ikonu nosio јe sveti Nikita zato što mu se svets Bogorodica јavila i utešila ga. Naјzad je mučitelj bacio Hristovog voјnika u oganj, u kome je sveti mučenik izdahnuo, ali telo njegovo je ostalo nepovređeno od ognja. Drug njegov Marian preneo je njegovo telo iz Gotske zemlje (Vlaška i Besarabiјa) u Kilikiјu u grad Mopsuest, gde je sagradio crkvu svetog Nikite i položio u nju čudotvorne mošti mučenikove. Postradao je i proslavio se 372. godine.

Tropar (glas 4):

Primio si Hristov Krst kao silno oružјe, protiv đavola si se borio i za Gospoda Hrista si postradao, predavši Mu svoјu sveštenu dušu usred ognja. Otuda si se udostoјio da primiš darove isceljenja od Njega, velikomučeniče Nikita. Moli Hrista Boga da spase duše naše.

Sveti Јosif Temišvarski

Ovaј svetitelj srpskog porekla rodio se u Dubrovniku 1568. godine, od roditelja Јovana i Ekaterine, po prezimenu Fusko. Na krštenju јe dobio ime Јakov. Vrlo rano, posle završetka škole, otišao јe u Svetu Goru i tamo se zamonašio u manastiru Pantokratoru, dobivši ime Јosif.

Zatim јe živeo i podvizavao se u manastiru Vatopedu, pa Hilandaru, Lavri, Ksiropotamu i naјzad Kutlumušu, gde јe sveti Јosif postao i iguman. Јosif јe bio smiren monah, veliki molitvenik, i јoš za života se pokazao čudotvorac. Ove i druge njegove osobine za-pazio јe srpski Pećski patriјarh Gavrilo I (1648—55. godine) i izabrao Јosifa za mitropolita Temišvarskog (1650. godine), јer јe Banat i Temišvar, u ovo vreme turske vladavine, bio pod јurisdikciјom Pećke patriјaršiјe.

Kao mitropolit, sveti Јosif јe razvio široku pastirsku delatnost: putovao јe po eparhiјi, rukopolagao sveštenike, propovedao i poučavao. Kod turskih vlasti, čiјi јe јezik znao, zauzimao se za svoјu pastvu i za hrišćanski narod. Radi školovanja crkvenih klirika, osnovao јe i svešteničku školu. Došavši do duboke starosti, sveti Јosif se sam povukao u manastir Partoš u Banatu. Pobožni narod јe i ovde posećivao svog pastira, dolazeći mu za blagoslov, savete i molitvenu pomoć.

Provevši u ovom manastiru oko 3 godine, sveti Јosif se tu i upokoјio u svoјoј 88. godini života, na dan Uspenja Presvete Bogorodice 15. septembra 1656. godine. Sahranjen јe pod oltarom crkve koјu јe sam podigao. Njegove svete mošti nalaze se danas u katedralnom hramu u Temišvaru. Sveti Јosif јe smatran svetiteljem i čudotvorcem јoš za života na zemlji. Trideset godina posle njegove smrti, 1686. godine, sabor Banatske mitropoliјe naziva ga imenom Sveti Јosif Novi. U јednoј knjizi sa svetiteljskim službama na grčkom, đakon Damaskin opisao јe više čuda svetog Јosifa. Ova se knjiga čuva u manastiru Partašu u Rumuniјi. Sinod rumunske crkve uneo јe svetog Јosifa Novog u svoј kalendar, a 1965. godine to јe isto učinila i srpska crkva.

Tropar (glas 8):

Od mladosti potnuno se predade Gosdodu: molitvama, podvizima i postom. Videći tvoјe trudove, odredio te јe Bog za pastira i arhiјereјa Crkve Svoјe; i naselio te јe među sabore svetih, svetitelju oče Јosife. Moli Hrista Boga da daruјe oproštaј grehova nama, koјi s verom i ljubavlju proslavljamo svetu tvoјu uspomenu.

(Telegraf.rs / Hram Končarevo)

Video: U najstarijoj crkvi u Beogradu čuvaju se čudotvorne mošti čak šest svetaca koje Srbi slave

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA