Prof. dr Đuro Macut, premijer u belom mantilu: Vrhunski endokrinolog koga pacijenti obožavaju, evo i zašto

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut jedan je od najboljih endokrinologa u Srbiji ali je kao veliki stručnjak prepoznat i van granica naše zemlje. U podcastu Zdravo sa Ivanom razgovarali smo o tome koliko je prevencija važna, kakvi su planovi Vlade Srbije kada je u pitanju zdravstveni sektor, zašto je važan Nacionalni program o fertilitetu, ali i o tome da on i dalje radi kao lekar iako je na čelu Vlade.

- Prevencija je jako bitna, ali je mnogo bitnija u okviru uspostavljene dijagnoze, kada govorimo o nekim bolestima koje su hroničnog karaktera. Kada postavimo dijagnozu, ukoliko neko ima recimo dijabetes tipa 2, koji je najčešći, mi moramo da preveniramo da ne dođe do hipertenzije, do infarkta miokarda, šloga... Jako je važno pratiti i usmeriti pacijenta na pravilan način ishrane, način života, kako bismo smanjili mogućnost da dođe do komplikacija, objasnio je profesor Macut.

Iako je došao na funkciju premijera, želeo je da nastavi da radi i brine o svojim pacijentima što je, kako nam je objasnio, i dogovoreno pre stupanja na ovu visoku državnu funkciju.

- Tražio sam da nastavim da radim i tako smo se dogovorili i ja sam ostao kao univerzitetski profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, kao i u Kliničkom centru da radim kao lekar. To obavljam van vremena koje posvećujem u Vladi. Tako da sam ostao "vezan za pacijente", i baš sam danas popodne imao ambulantu gde je jedan pacijent zakazao direktno kod mene preko državnog programa za zakazivanje. On je zakazao preko doma zdravlja i kada je došao, nije mogao da veruje. Ako je neko mogao da zakaže kod predsednika Vlade, može i kod drugih lekara. Smatram da je važno baviti se svojim primarnim poslom, objasnio je profesor Macut, dodajući da ne dobija platu kao predsednik Vlade, jer je ostao zaposlen u svojoj primarnoj oblasti.

Prof.dr Đuro Macut Foto: Telegrafrs

Kako je istakao, državne funkcije se prihvatio jer smatra da svojim znanjem, iskustvom i idejama može doprineti u oblastima kao što su medicina, obrazovanje, nauka, populaciona politika...

- Bilo je nekih reakcija kada dođu pacijnti i kažu, "pa mislili smo da vi uopšte ne radite", i postoji tako praznina od 6 meseci kada se ne pojavljuju, a onda se raspitaju da li radim i dođu na pregled. Postoji tu jedna pogrešno shvaćena situacija da ljudi koji su u politici da su oni samo političari, dobro, neki od njih i jesu, ali dobar deo njih su profesionalci koji trenutno i privremeno obavljaju funkciju. Ja sam lekar i to ću uvek biti, ispričao je profesor Macut u podcastu "Zdravo sa Ivanom".

Zdravo sa Ivanom,  Ivana Anđelković Foto: Telegraf

Endokrinologija kao put

Prof.dr Đuro Macut završio je specijalizaciju iz interne medicine, užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Završio je specijalizaciju iz reproduktivne medicine u organizaciji Univerziteta u Ženevi i Svetske zdravstvene organizacije. Gostujući je profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Atini i Univerziteta u Skoplju.

Uže istraživačko polje kojim se bavi je metabolička i reproduktivna endokrinologija. Načelnik je Odeljenja za tumore endokrinog sistema i nasledne kancerske sindrome na Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije. Na pitanje kako je odabrao baš ovu specijalističku granu, dao nam je zanimljiv odgovor.

- Želeo sam da se bavim kliničkom medicinom i krenuo sam sa nekom dijagnostikom, želeo sam da se bavim dijagnostičkim procedurama i uopšte se u početku nisam video u endokrinologiji. Imao sam želju da radim gastroenterologiju, pulmologiju, to mi je bila želja... i onda nekim sticajem okolnosti sam došao na postdiplomske studije koje su bile vezane za endokrinologiju i tu sam dobio šansu da se bavim dijagnostikovanjem i lečenjem žena koje imaju jedan hormosnki poremećaj koji se naziva sindrom policističnih jajnika. I tu sam ušao u jednu sferu koja mene zanimala i bio sam jedini lekar internista koji je radio ultrazvuk svojim pacijentkinjama, preko trbuha sam pratio rast folikula, kakva je struktura jajnika pri lečenju steriliteta..., otkrio je profesor Macut u podcastu "Zdravo sa Ivanom".

Prof.dr Đuro Macut Foto: Telegrafrs

Nacionalni program za fertilitet

Nakon završetka fakulteta, zaposlenja, treba razmišljati o porodici, nepisano je pravilo, ipak određeni broj ljudi svesno odlaže roditeljstvo. Iako muškarci imaju više vremena na raspolaganju, sa ženama je situacija znatno ograničena jer su kod žena jajne ćelije stare onoliko koliko ona ima godina. Primera radi, već posle 35.godine šanse za trudnoću kod žena se smanjuju, iako se radi o osobi koja nema zdravstvenih problema.

S druge strane, veliki broj parova suočava se sa problemom steriliteta te ja važno na vreme otpočeti lečenje. Država po pitanju VTO nudi široki spektar mogućnosti, a tu je sada i Nacionalni program za fertilitet.

- Pre bih rekao Nacionalni program za demografiju ili populaciona politika kroz lečenje infertiliteta. To je problem svakodnevnice, postoji puno parova koji imaju taj problem a uzroci su različiti. Smatra se da i muškarci i žene imaju problem, po 40 odsto i jedan i drugi pol, a 20 odsto je zajedničkih problema. Lečiti infertilitet je jako bitno kako biste pomogli ljudima koji imaju problem, da bi povećali svoju porodicu, da bi se ostvarili kao roditelji, ali je bitno i zbog čitave nacije, pojasnio je premijer Srbije prof.dr Đuro Macut gostujućo u podcastu "Zdravo sa Ivanom".

Tokom razgovora osvrnuli smo se i na dijabetes, štitnu žlezdu, kako stres i stresne situacije utiču na organizam, prevenciju, ali i na ulaganja koja nas očekuju u narednom periodu a tiču se zdravstvenog sektora.

Kompletnu epizodu "Zdravo sa Ivanom" pogledajte u videu sa početka teksta ili na našem YouTube kanalu.

(Telegraf.rs)

Video: Endokrinolog dr Jelica Bjekić Macut o dijabetesu, gojaznosti, štitnoj žlezdi i simptomima

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA