Od ovog dokumenta se tresla čitava Evropa: Srbija je na današnji dan učinila nešto neočekivano

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 4

U zimu 1835. godine, u tadašnjoj prestonici Kragujevac, Srbija je učinila nešto što se od male balkanske kneževine nije očekivalo. Na praznik Sretenja, 15. februara, proglašen je Sretenjski ustav – dokument koji je Srbiju svrstao među najnaprednije evropske države svog vremena, ali je zbog te iste naprednosti trajao svega 55 dana.

U trenutku kada su apsolutističke monarhije dominirale Evropom, Srbija je dobila ustav koji je ograničavao vlast vladara, uvodio podelu vlasti i garantovao osnovna građanska prava. Bio je to čin političke hrabrosti, ali i istorijski presedan.

Ustav ispred epohe

Autor Sretenjskog ustava bio je Dimitrije Davidović, novinar, diplomata i vizionar, obrazovan u evropskom duhu prosvetiteljstva. Inspirisan francuskim ustavnim modelima, Davidović je u srpski pravni poredak uneo ideje koje su u to vreme bile gotovo revolucionarne: jednakost svih građana pred zakonom, nepovredivost ličnosti i imovine, ukidanje feudalnih privilegija i jasno razdvajanje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Za društvo koje je tek nekoliko decenija ranije izašlo iz osmanskog ropstva, to je bio ogroman iskorak ka modernoj, građanskoj državi.

Knez i ustav – savez iz nužde

Sretenjski ustav proglašen je uz saglasnost kneza Miloš Obrenović, ali ne i bez zadrške. Iako je Miloš bio svestan potrebe da ograniči samovolju i smiri unutrašnje pritiske, ustav mu je suštinski vezivao ruke. Njegova vlast više nije bila apsolutna, već podložna zakonu – što je za tadašnje prilike predstavljalo radikalan rez. Ipak, pravi problem nije nastao unutar Srbije, već izvan njenih granica.

Knez Miloš Obrenović Foto: Wikipedia

Strah velikih sila

Reakcija Evrope bila je brza i oštra. Osmansko carstvo, pod čijim je formalnim suverenitetom Srbija još uvek bila, videlo je ustav kao pretnju poretku. Rusija ga je smatrala opasno liberalnim, dok se Austrijsko carstvo pribojavalo da bi takav dokument mogao da ohrabri ustavne i nacionalne pokrete unutar sopstvenih granica.

Za velike sile, problem nije bila Srbija – problem je bio presedan. Ako mala kneževina može da ograniči vlast vladara i uvede građanska prava, ko je sledeći? Pod snažnim međunarodnim pritiscima, knez Miloš je u aprilu 1835. godine povukao ustav iz upotrebe.

Kratak život, dug istorijski trag

Iako je važio manje od dva meseca, Sretenjski ustav zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji. Bio je dokaz da Srbija nije samo ustanička i ratnička zemlja, već i društvo sposobno da stvara moderne političke i pravne institucije. Istorijska ironija je očigledna: ustav koji je ukinut jer je bio „previše slobodarski“, danas se slavi kao simbol borbe za prava, zakon i državu utemeljenu na slobodi građana. Sretenjski ustav nije propao zato što je bio slab, već zato što je bio – ispred svog vremena.

(Telegraf.rs)

Video: Sretenjska radionica u Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Bata I.

    14. februar 2026 | 11:03

    Zabole me I za ustav i za Sretenje, svakako u ponedeljak i utorak idem na posao i ništa za to neću biti bolje plaćen, jer zakoni Srbije kod privatnika ne važe.

  • Cro666

    14. februar 2026 | 10:49

    To je bila prava srbija.... A ne ona koja je stvorena od francuza i engleza..

  • Слађана Точиловац Шаљић

    14. februar 2026 | 12:58

    Срећан Дан државности Србије. Сретењски устав је био након векова ропства писани доказ не само да је Србија била испред времена у том тренутку у Европи и свету, већ да није изгубила свој идентитет и везу са државношћу успостављену у време династије Немањић. У пуном смислу, суштини и форми. Доказ да нам државу нико није поклонио декретом , већ да смо је сами створили вољом, храброшћу и зрелошћу народа и владара. Српски народ је створио своју државу сам из жеље за слободом и ту слободу је тако и дефинисао у Сретењском уставу намењујући је сваком човеку. Наша држава није била поклон за заслуге и услуге великим силама и туђим интересима. И то је оно што Србију разликује од других.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA