SAOPŠTENJE TELEGRAF.RS POVODOM ODLUKE KOMISIJE ZA ŽALBE SAVETA ZA ŠTAMPU

E. T.
E. T.    ≫   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Komisija za žalbe Saveta za štampu donela je odluku kojom se postavljanje hiperlinka ka javno dostupnom Instagram postu proglašava prekršajem Kodeksa novinara Srbije. Telegraf.rs tu odluku smatra pogrešnom, pravno neutemeljenom i opasnom po funkcionisanje medijskog tržišta - i dužni smo da javnosti objasnimo zašto.

Šta se zapravo desilo

Telegraf nije preuzeo tuđ tekst, fotografiju niti video. Nije objavio tuđ materijal kao sopstveni. Jedino što je učinio jeste da je jasno naveo izvor i čitaoce uputio hiperlinkovima ka javno dostupnoj objavi na Instagramu. To je standardna novinarska praksa u digitalnom okruženju.

Iza ove odluke stoji konkretna komercijalna pozadina koju je važno razumeti. Administrator Instagram profila "Moj Beograd" zatražio je od Telegrafa plaćanje sadržaja po uslovima koji su bili potpuno nerealni za bilo koji ozbiljan medij - zahtev je bio u rangu više stotina hiljada dinara mesečno. Na istom sastanku otvoreno je rečeno da određeni mediji taj sadržaj već plaćaju. Kada Telegraf na takve uslove nije pristao, usledila je eskalacija: najpre zahtev da se ne koriste fotografije, zatim da se ne embeduje sadržaj, i na kraju - da se uklone čak i hiperlinkovi ka javno dostupnim objavama. Taj redosled nije slučajan. Ovo nije principijelni spor o autorskim pravima. Ovo je pokušaj da se mediju zabrani pozivanje na javno dostupan sadržaj ako prethodno ne prihvati komercijalne uslove.

Biznis model

Pre nego što se raspravlja o tome da li je Telegraf prekršio Kodeks, potrebno je postaviti jedno osnovno pitanje koje u celom ovom postupku nije postavljeno: čime se zapravo bavi profil "Moj Beograd" i po kojim pravilima posluje?

"Moj Beograd" funkcioniše tako što prikuplja fotografije, snimke i informacije koje mu besplatno šalju građani i treća lica, a zatim taj isti sadržaj - koji nije sam proizveo i koji nije platio - pokušava da naplati medijima. Dakle, radi se o preprodaji tuđeg sadržaja kao sopstvenog, bez naknade autorima, bez registracije kao medij, bez plaćanja poreza na medijsku delatnost i bez ikakve od pravnih i etičkih obaveza koje svaki registrovani medij mora da ispunjava.

Registrovani mediji u Srbiji imaju jasno definisane obaveze: odgovornost za objavljeni sadržaj, zaštita izvora, ispravke i demantiji, poštovanje Kodeksa, finansijska transparentnost. "Moj Beograd" ne snosi nijednu od tih obaveza. Istovremeno, direktno konkuriše medijima za isti oglasnički novac, isti sadržaj i istu publiku - ali bez ijednog od troškova i rizika koje legalno poslovanje nosi.

Ovaj poslovni model možda bi mogao biti legalan kad bi bio prijavljen i regulisan. Nije. I upravo zato je toliko problematično što je Savet za štampu, umesto da ovo pitanje postavi, u potpunosti prihvatio narativ da je "Moj Beograd" oštećena strana sa legitimnim autorskim zahtevima - i na osnovu toga sankcionisao registrovani medij koji je radio transparentno i po pravilima.

Zašto je odluka pravno i logički neodrživa

Sud pravde Evropske unije je u predmetu C-466/12 (Svensson protiv Retriever Sverige) jasno utvrdio da hiperlinkovanje ka javno dostupnom sadržaju ne predstavlja novo saopštavanje javnosti i ne zahteva odobrenje nosioca prava. Kada je sadržaj slobodno dostupan, sam link ka njemu nije pravno sporan. Ova presuda nije interpretacija - ona je merodavni standard koji važi u celoj Evropi.

Dodatno, tokom same rasprave pred Komisijom praktično je priznato da slovo Kodeksa nije prekršeno, ali da je navodno prekršen njegov duh. Takav pristup je opasan. Kodeks postoji da bi postavio jasna i predvidiva pravila. Ako se pravila ne tumače prema onome što piše, nego prema naknadno procenjenom "duhu", nijedan medij više ne može da zna za šta sutra može biti sankcionisan. Kada se subjektivna procena zameni jasnim standardom, više ne govorimo o Kodeksu - govorimo o samovolji.

Posebno je sporno i to što se odredba Kodeksa po kojoj je Telegraf proglašen odgovornim odnosi na sadržaje drugih medija. Ako "Moj Beograd" nije registrovani medij, ta odredba se na njega ne može primeniti. Ako jeste medij, onda mora da podleže istim pravilima i obavezama kao i svi drugi. Ne može biti i jedno i drugo - zavisno od toga kada kome takvo tumačenje odgovara.

Nedoslednost koja urušava svaki kredibilitet

Ta nedoslednost nije apstraktna. Ona je konkretna i dokumentovana.

Nakon ovog spora, Telegraf je utvrdio da je profil "Moj Beograd" preuzeo ceo originalni tekst sa portala Telegraf.rs. Kada smo Savet za štampu pitali da li možemo da podnesemo prijavu, odgovor je bio da Instagram stranica nije medij i da Savet nije nadležan.

Dakle: kada treba teretiti Telegraf - profil dobija zaštitu kao medij. Kada Telegraf traži zaštitu zbog preuzetog originalnog teksta - profil odjednom nije medij i niko nije nadležan. Ista institucija, isti profil, dva suprotna odgovora. Takva nedoslednost ne urušava samo poverenje u jednu odluku, nego u sam princip po kome bi slični slučajevi trebalo da se ocenjuju ubuduće.

Šta ova odluka znači za sve medije

Posledice ove odluke daleko prevazilaze ovaj pojedinačni slučaj.

Ako se prihvati stav da neregistrovani profil na društvenoj mreži može da zabrani registrovanom mediju čak i linkovanje ka javno dostupnom sadržaju - i da pri tome dobije podršku regulatornog tela - otvara se prostor za potpuno nov oblik pritiska na redakcije. Profili koji ne snose nikakvu odgovornost mogli bi da biraju ko sme da ih citira, ko sme da ih linkuje i pod kojim uslovima, dok bi registrovani mediji istovremeno snosili sve zakonske i etičke obaveze. To nije zaštita autorstva. To je sistemska distorzija tržišta u kojoj neregulisani igrači dobijaju privilegije, a profesionalni mediji koji rade transparentno i po pravilima bivaju kažnjeni.

U svakodnevnom radu redakcija, naročito u digitalnom okruženju, novinari se stalno pozivaju na javno dostupne objave, izjave i informacije. Ako linkovanje može biti proglašeno prekršajem - zavisno od toga da li se neko naknadno predomislio ili želi da komercijalno uslovljava medij - nijedna redakcija više ne može da radi sigurno i predvidivo. To ne pogađa samo Telegraf. Pogađa sve.

Telegraf.rs smatra da ovakvom odlukom nije zaštićen Kodeks niti javni interes - već je stvoren presedan koji legitimiše komercijalni pritisak na medije i nagrađuje one koji sistem koriste bez ikakvih obaveza prema njemu. Tražimo od Saveta za štampu da preispita ovu odluku i da konačno uspostavi dosledna pravila u interesu javnog informisanja i legalne medijske industrije.

(Redakcija Telegrafa)

Video: Sneg na Kopaoniku

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA