Evo šta će predstavljati nova donorska kartica: Željka koja čeka transplantaciju jetre poslala važnu poruku
Za pacijente koji čekaju transplantaciju donorska kartica daje novu nadu jer je do sada porodica bila ta koja je odlučivala da li će organi njihovog preminulog člana porodice biti donirani. Samim tim se možda nije uvek poštovala volja ili stav preminulog, odnosno nekada možda porodica nije znala koji je za života bio stav preminule osobe. Sada će se ovim novim izmenama i dopunama poštovati autonomija prava svakog pojedinca da se za života izjasni da li želi ili ne želi da bude donor ili ne - kaže za Telegraf.rs Željka Bojić, koja se nalazi na listi za transplantaciju jetre.
Naime, na obeležavanju Nacionalnog dana donora u Skupštini Srbije predstavljena je nova donorska kartica koјa će omogućiti upisivanje u Registar davalaca i spremnost da čovek pomogne drugom čoveku i spasi mu život.
Članica udruženja "Zajedno za novi život", Željka Bojić, koja se i sama već četiri godine nalazi na listi za transplantaciju, rekla je za Telegraf.rs da ove zakonske izmene donose novu nadu za pacijente i dodatnu sigurnost za građane koji žele da se upišu u Registar.
Iako zvanično potpisivanje kartica počinje tek kada predlog bude usvojen, Željka ističe da će uvođenje Registra davalaca i nedavalaca konačno omogućiti da se u potpunosti poštuje volja svakog pojedinca i otkloni "senka sumnje" koja je godinama bila kamen spoticanja u društvu.
- U Skupštini je tek podnet predlog za usvajanje ovih novih izmena i dopuna zakona kojima se predviđa uvođenje donorskih kartica. Zvanično još nije počelo potpisivanje donorskih kartica, ali kada ovaj predlog bude usvojen u Vladi, onda će građani moći da potpišu donorske kartice kod izabranog lekara u domovima zdravlja ili u Upravi za biomedicinu i na taj način se upišu u Registar davalaca - kaže Željka Bojić.
Ova izmena omogući će građanima da se izjesne da li žele da budu donori ili ne.
Od početka godine obavljena 71 transplantacija
Ministarstvo zdravlja, godinama radi na poboljšanju transplantacionog programa, osluškivajući potrebe pacijenata.
Za samo prvih pet meseci tekuće godine sprovedena je 71 transplantacija i bilo je 17 donora organa, prema podacima Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja Srbije u 2026. godini pokazuju da je za sada obavljena transplantacija kod 71 pacijenta
Izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa obezbediće građanima koji žele da budu donori pravnu sigurnost, a zdravstvenom sistemu jasnije okvire za postupanje, a to bi trebalo građanima da obezbedi i veće poverenje.
Tokom 2025. i 2026. broј ljudi na listi čekanja smanjen sa 1.700 na 1.228.
- Ja sam pacijentkinja koja četiri godine čeka na transplantaciju. Za ove četiri godine mogu da kažem da je stvarno jako veliki pomak u smislu broja transplantacija, broja dobijenih saglasnosti. Statistika ide u prilog pacijentima, budi se svest ljudi i imamo veći broj donora. Ove nove izmene i dopune zakona, kao što sam već rekla, daju pravni okvir koji će omogućiti da nijedna senka sumnje ne padne na taj najuzvišeniji humani čin. Odnosno, ako se neko izjasni da želi da bude donor, to će biti zakonski regulisano, isto tako ako se nije izjasnio. Uliće građanima sigurnost, a to je možda bio kamen spoticanja u celom ovom procesu kada su ljudi bili pitani da li žele da doniraju organi svog preminulog člana porodice - zaključila je naša sagovornica.
Kampanja "Najvažniji poziv u životu" pokrenuta je pre deset godina sa ciljem povećanja broja donora i transplantacija, kao i usvajanja zakona koji reguliše ovu oblast i članstva Srbije u organizaciji Eurotransplant.
Govoreći o donorskim karticama, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, dr Ivana Stašević Karličić je kazala da to nije samo potpis na jednom dokumentu, već i poruka da je čovek spreman da pomogne drugom čoveku čak i onda kada njega više ne bude.
„To je izraz poverenja u zdravstveni sistem, ali pre svega izraz vere u ljudskost. Transplantaciona medicina predstavlja jedno od najvećih dostignuća savremene medicine. Zahvaljujući transplantaciji, ljudi dobijaju novu šansu za život, roditelji ponovo grle svoju decu, mladi nastavljaju školovanje, a mnogi se vraćaju svojim porodicama i svakodnevnim obavezama. Ipak, nijedna medicinska tehnologija, nijedan hirurg i nijedna bolnica ne mogu pomoći bez najvažnije karike u tom lancu: donora i njihovih porodica“, rekla je Stašević Karličić.
(Telegraf.rs)
Video: Željka Bojić je jedna od njih, ona čeka na transplantaciju jetre i ima samo jednu poruku
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
teorija zavere
Pozdravljam pravljenje registra donora, ali čemu onda registar nedonora? Šta se događa sa onima koji se nisu registrovali u neki od ova dva spiska? O njima odlučuje porodica? I krajnje je vreme da se prestane sa ovom pričom da donor "pomogne kada ga više nema". Organ ne može da se uzme od mrtve osobe. Osoba mora biti živa da bi mogao da se uzme organ. Potrebno je da lekari proglase osobu za moždano mrtvu, tj. da joj nema spasa, i onda može da se počne sa uzimanjem organa, ako postoji pristanak porodice ili taj registar. Da li stvarno toliko verujete lekarima? Kod nas decenijama lekari kradu bebe i decenijama traže mito da bi nas lečili. Bilo je slučajeva da neko bude proglašen moždano mrtvim, a da se posle potpuno oporavi. A šta je sa onima koji dobiju organ? Jeste, nastavljaju da žive, ali moraju do kraja života da piju gomilu lekova, jer organizam stalno pokušava da izbaci transplantovani organ. Jedni od lekova su imunosupresivi koji slabe imuni sistem pa su takve osobe sklonije drugim bolestima. Rešenje je u prevenciji bolesti. Treba učiti od Japanaca. Oni su to ozbiljno shvatili.
Podelite komentar