Danas slavimo Svetog Andreja Kritskog: Od nemog dečaka do jednog od najvećih hrišćanskih teologa i čudotvoraca
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju spomen na Svetog Andreja Kritskog, svetitelja čiji je život bio svedočanstvo neprekidnih čuda, vrhunske mudrosti i neizbrisivog traga koji je ostavio u crkvenoj poeziji i bogosluženju.
Čudesno isceljenje u detinjstvu i uspon u Jerusalimu
Sveti Andrej je rođen u Damasku u pobožnoj hrišćanskoj porodici, ali je prvih sedam godina svog života bio potpuno nem. Preokret se dogodio kada su ga roditelji odveli u crkvu na Sveto Pričešće. Prema predanju, u trenutku kada je primio božanske tajne, jezik mu se razrešio i dečak je progovorio. Crkva ovaj događaj vekovima ističe kao jedno od najvećih svedočanstava o sili Svetog Pričešća.
Dobivši dar govora, Andrej se s velikim uspehom posvetio izučavanju svetih knjiga. Već u 14. godini odlazi u Jerusalim, gde stupa u službu Bogu. Tamošnji patrijarh ga je ubrzo prepoznao kao izuzetno pametnog, krotkog i vrlog mladića, te ga je postavio za svog ličnog pismovoditelja.
Trijumf nad jeresi na Šestom vaseljenskom saboru
Tokom vladavine cara Konstantina Bradatog, u Carigradu je sazvan Šesti Vaseljenski Sabor sa ciljem suzbijanja opasne monotelitske jeresi. Kako jerusalimski patrijarh Teodor nije mogao lično da prisustvuje jer se Jerusalim tada nalazio pod vlašću muslimana, poslao je tadašnjeg arhiđakona Andreja kao svog izaslanika.
Na ovom Saboru, mladi Andrej je zablistao među svetim ocima i pred samim carem. Pokazao je ne samo duboko poznavanje dogmata i književnu mudrost, već i svetost života. Postao je jedan od ključnih boraca protiv jeretika, braneći pravoslavnu veru sa izuzetnim uspehom.
Arhiepiskop na Kritu: Molitve moćnije od oružja
Za vreme vladavine cara Justinijana Drugog, Andrej biva izabran za arhiepiskopa ostrva Krita. Tamo je postao pravi duhovni svetilnik, a predanje beleži da su njegove molitve imale neverovatnu snagu:
Odbrana od saracenskih napada: Kada su Saraceni svojim lađama napali Krit i opseli grad Drumeos, Sveti Andrej je podigao ruku na molitvu. Sa suzama u očima izmolio je božansku pomoć, nakon čega su napadači postiđeni pobegli, gonjeni silom svetiteljevih reči umesto ljudskim oružjem.
Prizivanje kiše: Tokom dugotrajnih suša koje su pretile da unište ostrvo, Andrej je svojim molitvama uspevao da nizvede obilnu kišu koja je natopila zemlju i donela rod.
Isceljenje bolesnih: Bio je poznat kao uteha sirotinji i bolesnicima, ali i kao strah i trepet za nečiste sile koje je izgonio iz ljudi.
Tvorac Velikog kanona i predosećaj smrti
Sveti Andrej je ostao upamćen kao jedan od najvećih pesnika u istoriji Crkve. Ukrasio je bogosluženja brojnim pesmama i pohvalama Presvetoj Bogorodici, a njegovo kapitalno delo jeste Veliki Kanon, koji se i danas tradicionalno peva u četvrtak pete nedelje Velikog posta.
Pred kraj života, tokom posete Carigradu gde je pomagao vernom narodu, svetitelj je jasno predvideo svoju smrt. Oprostio se od prijatelja, rekavši im da više nikada neće videti Krit.
Na povratku ka svom ostrvu, razboleo se na lađi. Pristao je uz ostrvo Mitilenu (Lezbos), gde je u mestu Jeris predao svoju svetu dušu u ruke Božje 740. godine, preselivši se među svete jerarhe.
(Telegraf.rs)
Video: Liturgija na Đurđevdan u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Čačku
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.