Stručnjak za ishranu otkriva zašto se šećer i hleb ne izbacuju u potpunosti iz upotrebe i koja je prava mera

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Zdravi i izbalansirani obroci predstavljaju osnovu dobrog zdravlja i vitalnosti. Godine sa sobom donose izazove u zdravstvenom segmentu, te je potrebno na vreme korigovati svoj režim ishrane kako bismo što duže bili zdravi i imali koristi od hrane koju uzimamo. Koliko su namirnice koje izbacujemo iz ishrane, poput hleba ili šećera, zaista štetne i da li ih u potpunosti treba izbaciti, o ovim ali i drugim temama, u novoj epizodi podcasta "Zdravo sa Ivanom" govori stručnjak za ishranu doktorka Veroslava Stanković.

- Naša ishrana je povezana sa našim mentalnim zdravljem. Kada govorimo o gubitku kilograma, o mršavljenju i uvođenju nekih dijeta, moramo da vodimo računa pre svega o psihičkom stanju osobe. Kada govorimo o izbacivanju namirnica, recimo, eksplicitno izbacivanje hleba apsolutno je greška. Hleb je taj koji nam održava glikemiju tokom dana, daje nam gorivo, daje nam tu energiju, odnosno skrob koji će nam održavati glikemiju tokom celog dana. Daje nam dijetna vlakna koja će dovesti do toga da se, ako čak i unesemo višak nekog šećera, hleb vezuje za višak šećera i izbacuje ga iz našeg organizma. Apsolutni sam protivnik izbacivanja bilo kakve namirnice. Moji pacijenti znaju da u socijalnim prilikama, i to naglašavam u socijalnim prilikama, mogu da pojedu i po neki kolač, ali da ne preteruju. Znači, izbacivanje namirnica opet deluje na našu psihu. Ishrana i psiha idu ruku pod ruku. Kada ste gladni, stvarno niste svoji. Ako govorimo o osobama koje imaju poremećaj metabolizma glukoze, to gladovanje i pad šećera u krvi može da izazove velike probleme – istakla je dr Stanković u podcastu "Zdravo sa Ivanom".

Objašnjavajući nam koje namirnice su najzdravije, a koje prilično utiču na naše zdravlje, doktorka jasno podvlači kako sve funkcioniše u organizmu.

- To je pet porcija voća i povrća u toku dana. Znači, 300 grama povrća, 200 grama voća. Izdvojila bih pre svega voće i povrće, i to u ograničenim količinama, kao što sam rekla, 300 grama povrća, 200 grama voća, jer praktično voće je dobro, samo neko ima malo više ugljenih hidrata pa ćemo ga manje uzeti, kao na primer banana, a zato ćemo uzeti malo više mandarine ili jabuke. Pored toga, namirnice bogate proteinima, znači to je treća namirnica, ja bih izdvojila jaja, pre svega belance jaja, uz to bih izdvojila mahunarke, njih izdvajamo u odnosu na povrće i možda koštunjavo voće. A što se tiče loših namirnica, pre svega gazirana pića, grickalice, konditorski proizvodi, znači svi oni slatkiši koje nalazimo u prodavnicama, različiti keksevi, različite bombone, čokolade, onda je to fast food i sve vrste fast food namirnica – ističe stručnjak za ishranu.

Kada je šećer u pitanju, ima i onih koji ga rigorozno izbegavaju, te doktorka podseća da ni to ne može biti zdravo, jer nam je potreban i šećer, samo treba biti umeren i ne preterivati.

- Parče čokolade, naročito crne, neće vam naneti štetu. Povremeno, ponekad, kada osetite potrebu, parče nečeg slatkog neće naneti štetu – pojasnila je.

Zašto su jaja toliko zdrava i kome se preporučuju

Jaja su izuzetno zdrava jer predstavljaju bogat izvor proteina, esencijalnih aminokiselina, važnih vitamina i minerala. Svakako ne treba preterivati, ali treba imati na umu koliku korist imamo od ove namirnice. S druge strane, osobe koje imaju problem sa žučnom kesom trebalo bi da vode računa kada su jaja u pitanju, jer žumance može kod osetljivih osoba izazvati nelagodu.

- Belance jajeta ima sve esencijalne aminokiseline. Međutim, imamo i žumance koje ima neke od zasićenih masnih kiselina koje su nam neophodne za funkcionisanje centralnog nervnog sistema, kao što je na primer holin, lecitin... Znači, to su složene namirnice koje i te kako učestvuju u građi našeg centralnog nervnog sistema, a samim tim i u funkcionisanju. Tu je i beta-karoten koji mu daje lepu žutu boju, odnosno vitamin A, ima izvesnu količinu i vitamina D, tako da generalno jaja predstavljaju jednu kompletnu namirnicu – istakla je doktorka.

Najnoviju epizodu podcasta "Zdravo sa Ivanom" možete pogledati u videu sa početka teksta.

(Telegraf.rs)

Video: Dr Dragana Košević: Nelečena hipertenzija, virusi i tahikardija su opasni za kardiovaskularni sistem

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA