Rak dojke: Sve što treba da znate o simptomima, prevenciji i lečenju
Rak dojke je jedno od najčešćih malignih oboljenja kod žena širom sveta, ali zahvaljujući napretku medicine i ranoj dijagnostici, procenat uspešnog izlečenja je danas izuzetno visok. Ključ borbe protiv ove bolesti leži u informisanosti, redovnim preventivnim pregledima i prepoznavanju prvih simptoma.
U nastavku saznajte koji su glavni faktori rizika, kako da prepoznate simptome i koje su metode lečenja dostupne.
Šta je rak dojke?
Rak dojke nastaje kada ćelije u tkivu dojke počnu nekontrolisano da se dele i rastu, formirajući maligni tumor. Iako se najčešće javlja kod žena, važno je napomenuti da od raka dojke, iako retko, mogu oboleti i muškarci. Bolest najčešće počinje u kanalima koji prenose mleko (duktalni karcinom) ili u žlezdama koje proizvode mleko (lobularni karcinom).
Najčešći simptomi: Na šta obratiti pažnju?
Rani stadijumi raka dojke često ne izazivaju bol niti očigledne simptome, zbog čega su redovni pregledi ključni. Kada simptomi postanu vidljivi, najčešće se manifestuju na sledeće načine:
- Kvržica ili zadebljanje u dojci ili predelu pazuha, koje se na dodir razlikuje od okolnog tkiva.
- Promena veličine, oblika ili izgleda same dojke.
- Promene na koži dojke, poput crvenila, perutanja, uvlačenja kože (izgled "kore pomorandže").
- Promene na bradavici, uključujući uvlačenje bradavice ili neobjašnjiv bol.
- Krvav ili bistar iscedak iz bradavice koji se javlja iznenada.
Ko je najugroženiji?
Iako tačan uzrok nastanka raka dojke nije do kraja poznat, stručnjaci su identifikovali niz faktora koji povećavaju rizik od oboljevanja:
Pol i godine: Žene su u znatno većem riziku od muškaraca, a rizik raste sa godinama (naročito nakon 50. godine života).
Genetika i porodična istorija: Prisustvo mutiranih gena (poput BRCA1 i BRCA2) značajno povećava rizik. Takođe, ukoliko je bliska srodnica (majka, sestra, ćerka) imala rak dojke, rizik je veći.
Reproduktivna istorija: Rana prva menstruacija (pre 12. godine) ili kasna menopauza (posle 55. godine) produžavaju izloženost hormonima, što može uticati na razvoj tumora.
Način života: Gojaznost, konzumiranje alkohola, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti svrstavaju se u faktore rizika na koje se može uticati.
Prevencija i rana dijagnostika: Ključ za izlečenje
Kada se rak dojke otkrije u ranoj fazi, šanse za potpuno izlečenje su veće od 90 odsto. Zato su preventivni koraci od presudnog značaja:
Samopregled dojki: Preporučuje se da svaka žena, počevši od 20. godine, jednom mesečno obavlja samopregled dojki, idealno 7 do 10 dana nakon početka ciklusa.
Ultrazvučni pregledi: Za žene mlađe od 40 godina, ultrazvuk je najadekvatnija metoda za praćenje promena u tkivu dojke.
Mamografija: Predstavlja zlatni standard za rano otkrivanje raka dojke. Ženama starijim od 40 godina preporučuje se bazna mamografija, a nakon 50. godine redovni mamografski pregledi na svake dve godine (ili češće, po savetu lekara).
Kako se dijagnostikuje i leči?
Ukoliko se na pregledu uoči sumnjiva promena, lekar će uputiti pacijentkinju na dodatnu dijagnostiku, koja najčešće uključuje biopsiju (uzimanje uzorka tkiva za laboratorijsku analizu).
Lečenje raka dojke je multidisciplinarno i prilagođava se svakom pacijentu individualno, u zavisnosti od tipa i stadijuma tumora.
Najčešće metode lečenja uključuju:
- Hiruršku intervenciju: Uklanjanje samog tumora (lumpektomija) ili cele dojke (mastektomija).
- Zračnu terapiju (radioterapiju): Korišćenje visokoenergetskih zraka za uništavanje preostalih ćelija raka nakon operacije.
- Hemoterapiju: Upotreba lekova za uništavanje ćelija raka koje su se možda proširile na druge delove tela.
- Hormonsku i biološku (ciljanu) terapiju: Blokiranje hormona koji podstiču rast tumora ili napadanje specifičnih proteina u ćelijama raka.
Sve o zdravlju, prevenciji i lečenju bolesti, možete saznati od najboljih stručnjaka podcasta "Zdravo sa Ivanom", koji se emituje ponedeljkom od 19 časova na portalu Telegraf.rs - Više od 100 epizoda podcasta "Zdravo sa Ivanom" posvećenih zdravlju, prevenciji i savremenoj medicini.
(Telegraf.rs)
Video: Mozak pod stresom ne pravi razliku da li vas juri medved ili ste samo besni zbog nečega
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.