Zastrašujuća predviđanja Ujedinjenih nacija: Ako hitno ne reagujemo, ovih 5 opasnosti ugroziće čovečanstvo

UN upozoravaju da zbog novih rizika koje nismo predvideli, prošlost više ne može da bude vodilja za budućnosti

  • 3

Sve složeniji i učestaliji rizici, od globalnog zagrevanja do zagađenja i epidemija, prete opstanku čovečanstva u slučaju da se ne spreči njihova eskalacija, upozorile su Ujedinjene nacije.

U dvogodišnjem izveštaju o tome kako se svet nosi sa katastrofama, UN upozoravaju da zbog novih rizika koje nismo predvideli, prošlost više ne može da bude vodilja za budućnost.

Posebno se kao "novi rizici" za ljudske živote i imovinu navode zagađenje vazduha, bolesti, zemljotresi, suše i klimatske promene.

Izveštaj takođe upozorava na sve veći potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogoršavanju neke druge nepogode, poput obilnih kiša koje nakon šumskih požara uzorkuju odrone zemljišta, prenosi "Dnevnik.hr".

Temperatura, Globalno zagrevanje, klimatske promene Printscreen: NASA Goddard

- Ako nastavimo da živimo na isti način i nastavimo da se ponašamo jedni prema drugima i prema našoj planeti kao do sada, tada naš opstanak dolazi u pitanje - rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica generalnog sekretara UN, na sastanku u Ženevi o posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa.

Ekstremne vremenske pojave u poslednjih 20 godina su se udvostručile, a prema izveštaju, nanose veliku ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnim zemljama skoro nedostižni.

U 2018. u svetu je zabeleženo 1.600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do šumskih požara velikih tazmera u SAD. Iste godine je usled katastrofa raseljeno 17,2 miliona ljudi, a od 2008. godine oko 265 miliona.

Globalno otopljavanje, potopljavanje Foto: Profimedia

UN smatra da je potrebno uložiti više finanskijskih sredstava u sprečavanje katastrofe i zaštitu najranjivijih grupa ljudi od posledica ekstremnih vremenskih pojava.

Na smanjenju rizika od katastrofa uloženo je od 2005. do 2017. oko pet milijardi američkih dolara, što je tek 3,8 odsto sveukupne potrošnje na humanitarna pitanja, tj. manje od četiri na svakih 100 potrošenih dolara.

Pogledajte video: Ovo smo mi uradili našoj planeti! Led se topi na severnom polu

(Telegraf.rs/Hina)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lol

    16. maj 2019 | 18:35

    Prenaseljenost,previse automobila,frljamo drva nenormalno i sta da ocekujemo onda?

  • DRagutin

    17. maj 2019 | 03:06

    Priprema se fajront! Samo slep to ne vidi! Prosle godine 1600 katastrofa, jeli? Pitam se samo koliko ce biti ove godine itd...

  • LaV

    17. maj 2019 | 08:59

    A STA CE BITI S KUCOM

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA