≫ 

Kompletna rang-lista PISA testiranja: Kako je Estonija dospela u sam vrh i ko je na dnu?

Zadatke iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske pismenosti rešavalo je prošle godine na hiljade petanestogodišnjaka iz celog sveta. U testiranju je učestvovalo i 8.000 đaka iz Srbije, a naša zemlja je zauzela 45. mesto

  • 17
ispit, matematika, geometrija, prijemni, škola, domaći zadatak Foto: Pixabay

Rezultati PISA testiranja sprovedenog 2018. godine objavljeni su danas na sajtu OECD. Na listi je rangirano 79 država ili entiteta, a prva dva mesta zauzimaju Kina i Singapur.

Zadatke iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske pismenosti rešavalo je prošle godine na hiljade petanestogodišnjaka iz celog sveta. U testiranju je učestvovalo i 8.000 đaka iz Srbije, a naša zemlja je zauzela 45. mesto.

PISA testiranje se vrši svake treće godine i često se rezultati koriste za poređenje između zemalja kada je reč o tome čiji su đaci "najspremniji za budućnost".

Još jednom su azijske države došle u sam vrh. Na poslednjem testiranju Kina i Singapur se nalaze na prvom, odnosno drugom mestu kada je reč o matematici, nauci i čitanju.

Osim njih, posebna pažnja treba da bude posvećena i Estoniji, koja se u sva tri predmeta kotira veoma visoko.

ispit, matematika, geometrija, prijemni, škola, domaći zadatak, test Foto: Pixabay

Kako izgleda rang-lista?

Ubeljivo prvo mesto zauzela je Kina. Iako se rezultati odnose na samo četiri provincije: Peking, Šangaj, Đangsu i Džeđang, svaka od njih svojom veličinom može da parira nekim zemljama Zapadne Evrope i zajedno imaju populaciju od 180 miliona ljudi.

Hongkong, Makao i Tajvan se posebno nalaze na listi i zauzimaju 4, 3. i 17. mesto.

Dakle prva četiri mesta zauzimaju Kina, Singapur, Makao i Hongkong. U prvih deset nalaze se još i Estonija (na 5. mestu), Kanada, Finska, Irska, Južna Koreja i Poljska.

Dalje slede: Švedska, Novi Zeland, SAD, Velika Britanija, Japan, Australija, Kineski Tajpeh (Tajvan), Danska, Norveška i Nemačka.

Već posle Nemačke sledi Slovenija.

Kao što smo već pomenuli, Srbija je zauzela 45. mesto i od nje su bolje rangirane i Slovenija (21. mesto) i Hrvatska (29. mesto).

Iza nje nalaze se Crna Gora (52. mesto), Bosna i Hercegovina (62. mesto) i Severna Makedonija (67. mesto). Na listi je i Kosovo i nalazi se na dnu liste na 77. mestu.

Poslednja dva mesta na listi zauzimaju Dominikanska Republika i Filipini.

Prosek OECD kada je u pitanju nauka iznosi 489 poena, za matematiku 489 poena, a za čitanje 487 poena. Srbija se nalazi ispod proseka u sve tri kategorije.

Pisa testiranje Printscreen/www.oecd.org

Zašto se Estonci tako visoko kotiraju?

Na testiranju sprovedenom pre tri godine, 2016. Estonija je takođe bila veoma dobro rangirana. Zauzela je 3. mesto kada u pitanju nauka, a u čitanju 6. mesto.

Kako piše BBC, jedan od razloga zbog kojih je Estonija toliko dobra je i to što deca polaze u vrtić sa samo tri godine. Roditelji se uglavnom oslanjaju na to da će ih vrtić spremiti za školu u koju polaze kada napune sedam.

- To je veoma važno jer će učenje da bude veoma brzo. Moraće učiteljima da postavlja pitanja, da diže ruku, da bude hrabar. Najvažnija stvar je da bude socijalno spreman - rekla je Kristin Talvik, koja svoje šestogodišnji dete vodi u vrtić.

U vrtićima se očekuje da deca uče kroz igru.

Još jedna mama, Elvira Ustalu kaže da je obrazovanje veoma važno, ali i da je važno da se ono obavlja na način na koji je deci zabavan. Ipak, postepeno se uvodi i formalnije učenje.

- Deca u školama dobijaju karte spremnosti u kojima su opisane njihove veštine, njihov razvoj i šta još treba da urade - kaže Rina Lal, menadžerka vrtića.

Estonski sistem se s obzirom na to, prilično razlikuje od bilo kog drugog u Evropi.

Kada je u pitanju školovanje, đaci idu u školu od svoje 7. do 16. godine, a onda neki ostaju i duže kako bi se spremili za studije.

Rando Kustik je direktor gimnazije u Talinu koju pohađa 1.000 đaka i kaže da u školama ne bi trebalo učiti učenike na različitim nivoima i tako ih razdvajati. Tu su naravno i nastavnici, koji imaju relativnu slobodu da sami osmišljavaju svoje časove.

- Mislim da su nastavnici glavni razlog zašto nam tako dobro ide, uz to što slobodno sami predstavljaju lekciju, studenti su voljni da je uče - rekao je Kustik.

A "slobodno" u Estoniji znači slobodno. Knjige se ne plaćaju, ne plaća se ručak u školi, kao ni prevoz.

Obrazovanje je u Estoniji, kako kaže sam ministar, uvek veoma vrednovano.

Takođe, gotovo sve je online. Tako đaci mogu da polažu testove na internetu i da pozajmljuju elektronske knjige.

Kako izgleda PISA test?

Testiranje se dakle odnosi na nauku, čitanje i matematiku, a na samom sajtu PISA nalazi se primeri nekih testova.

Na primer, u jednom zadatku koji možete i sami rešiti na sajtu oecd.org, potrebno je pročitati kratak tekst, a potom i jednu osmišljenu konverzaciju na forumu i odnda odgovoriti na nekoliko pitanja.

Ovako glasi zadatak:

- U poseti ste svojim rođacima, koji su se nedavno preselili na jednu farmu za uzgajanje pilića. Pitate svoju tetku: "Kako si naučila kako se odgajaju pilići?" Ona vam kaže: "Razgovarali smo sa mnogo ljudi koji uzgajaju piliće. A postoji i mnogo izvora na internetu. Na primer, postoji forum o zdravlju pilića koji volim da posećujem. Bio je od velike pomoći nedavno kada je jedno pile povredilo nogu. Pokazaću ti konverzaciju" - navodi se u testu.

Potom se prikazuje forum i kako je tekla konverzacija, a vi treba da pažljivo čitate i odgovorite na nekoliko pitanja.

Zadatak PISA Printscreen/https://pisa2018-questions.oecd.org/

A ovako je izgledao, između ostalog, jedan zadatak iz matematike 2012. godine.

- USB je mali, prenosni uređaj za skladištenje podataka. Ivan ima USB na kom se nalaze muzika i fotografije. Taj USB ima kapacitet od 1 GB (1.000 MB). Grafikon ispod pokazuje kakvo je trenutno stanje sa memorijom.

Zadatak PISA Printscreen/https://www.oecd.org/

Zadatak:

Ivan želi da prebaci foto album od 350 MB na USB, ali nema dovoljno memorije za to. nE ŽELI DA BRIŠE NIŠTA POD postojećih fotografija, ali može da obriše dva muzička albuma.

Ovako oni izgledaju.

Zadatak PISA Printscreen/https://www.oecd.org/

Brisanje dva albuma daje mogućnost Ivanu da ima dovoljno memorije za album. Zaokružite da ili ne i objasnite kako ste izračunali.

Video: Zbogom pameti

(N. Z.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • I mi konja za trku imamo

    3. decembar 2019 | 13:27

    A šta mislite kakav bi rezultat bio da su bila pitanja iz rijaliti programa i starleta? Ajde tu neka nam neko stane na crtu ako sme.

  • Brk

    3. decembar 2019 | 16:29

    Iskreno ja sam prezadovoljan!Kad pogledam i cujem klince i one malo starije,srednjoskolce kako pricaju i kako se ponasaju nisam u opste optimistican po pitanju buducnosti Srbije.Ko ce obavljati slozene poslove u slozenim sistemima i institucijama ili ko ce raditi u zdravstvu,skolstvu,kulturi?Nije dobro...

  • Miki moj

    3. decembar 2019 | 14:47

    Ali kako su Hrvati tolikio ispred Srbije i još pišu kako je to sramota i loš rezultat za njih....?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA