≫ 

Da li će Rusija napasti Ukrajinu? Opet se zahuktava, rastu tenzije i prepucavanje, jedan datum "zabrinjava"

Rezultati američkih obaveštajnih službi u decembru procenjuju da bi Rusija mogla da počne vojnu ofanzivu u Ukrajini "već početkom 2022. godine", dok Kremlj i dalje odbacuje planove o invaziji

  • 62
Ukrajina vojnici vojska Vladimir Putin

Foto: Tanjug/AP

Tenzije između Ukrajine i Rusije su na najvišem nivou poslednjih godina, dok rusko gomilanje trupa u blizini granica dveju zemalja izaziva strah da bi Moskva mogla da pokrene invaziju.

Ukrajina je upozorila da Rusija pokušava da destabilizuje zemlju uoči planirane vojne invazije, dok su zapadne sile više puta upozorile Rusiju da ne preduzima agresivne poteze protiv Ukrajine.

Kremlj je negirao da planira napad i istakao da NATO podrška Ukrajini - uključujući povećano snabdevanje oružjem i vojne obuke - predstavlja rastuću pretnju na zapadnom krilu Rusije.

Slika je komplikovana, a ono što će se sledeće dogoditi moglo bi da ugrozi celu bezbednosnu strukturu Evrope.

Zašto Rusija preti Ukrajini?

 

Rusija poriče da planira bilo kakvu invaziju, ali je ranije zauzela ukrajinsku teritoriju i procenjuje se da ima oko 100.000 vojnika raspoređenih u blizini svojih granica.

Rusija se dugo opirala pomeranju Ukrajine ka evropskim institucijama, a posebno NATO-u.

Ukrajina deli granicu i sa Rusijom i sa EU, ali kao bivša Sovjetska republika ima duboke socijalne i kulture veze sa Rusijom, i tamo se nadaleko govori ruski.

Kada su Ukrajinci svrgnuli svog proruskog predsednika početkom 2014, Rusija je anektirala ukrajinsko južno poluostrvo Krim i podršala separatiste koji su zauzeli velike delove istočne Ukrajine. Pobunjenici se od tada bore protiv ukrajinske vojske u sukobu koji je odneo više od 14.000 života.

Koliki je rizik od invazije?

 

Rusija kaže da ne planira da napadne Ukrajinu, a načelnik oružanih snaga Valerij Gerasimov čak je osudio izveštaje o predstojećoj invaziji kao laž.

Međutim, tenzije rastu i predsednik Rusije Vladimir Putin zapretio je "odgovarajućim vojno-tehničkim merama odmazde" ako se nastavi sa onim što on naziva agresivnim pristupom Zapada.

Generalni sekretar NATO-a upozorio je da je rizik od konflikta stvaran, dok je predsednik SAD Džo Bajden rekao da "pretpostavlja da će Rusija nastaviti sa tim". SAD kažu da znaju za planove Rusije da pojača svoje snage u blizini Ukrajine "u veoma kratkom roku".

SAD kažu da Rusija nije ponudila nikakvo objašnjenje za trupe postavljene u blizini Ukrajine - a ruske trupe i tenkovi su krenuli u Belorusiju na vežbe.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova uporedio je trenutnu situaciju sa kubanskom raketnom krizom iz 1962. godine, kada su se SAD i Sovjetski Savez približili nuklearnom sukobu.

Zapadne obaveštajne službe sugerišu da bi se ruska invazija mogla dogoditi nekad početkom 2022. godine.

Kakva je situacija na granicama?

 

SAD i NATO su kretanje i koncentraciju trupa u i oko Ukrajine opisali kao "neobično".

Čak 100.000 ruskih vojnika ostalo je na granici Ukrajine, uprkos upozorenjima američkog predsednika Džoa Bajdena i evropskih lidera o ozbiljnim posledicama ako Putin krene sa invazijom. A rezultati američkih obaveštajnih službi u decembru procenjuju da bi Rusija mogla da počne vojnu ofanzivu u Ukrajini "već početkom 2022. godine".

Govoreći zajedno sa svojim ukrajinskim kolegom u Kijevu 19. januara, američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da je Rusija "pojačala svoje pretnje i okupila skoro 100.000 vojnika na granici Ukrajine, koje bi moglo da se udvostruči u relativno kratkom roku".

Krajem 2021. godine satelitske fotografije prikazale su rusku vojnu opremu - uključujući samohodne topove, borbene tenkove i borbena vozila pešadije - u pokretu na poligonu otprilike 300 km od granice.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane reklo je da je Rusija rasporedila više od 127.000 trupa u blizini Ukrajine, uključujući oko 21.000 vazdušnog i morskog osoblja i povećala svoju obaveštajnu aktivnost protiv zemlje.

Šta Rusija želi od NATO-a?

 

Rusija je govorila o "trenutku istine" u preoblikovanju svog odnosa sa NATO-om.

- Za nas je apsolutno obavezno da osiguramo da Ukrajina nikada, nikada ne postane članica NATO-a - rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

Moskva je optužila članice NATO-a da "pumpaju" Ukrajinu oružjem, a SAD da podstiču tenzije. Predsednik Putin se požalio da Rusija "nema gde dalje da se povuče - da li misle da ćemo samo sedeti skrštenih ruku?"

Rusija zahteva da prestanu sa širenjem na istok i prekid vojnih aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. To bi značilo da se borbene jedinice povuku iz Poljske i baltičkih republika Estonije, Letonije i Litvanije, a da ne budu raspoređene rakete u zemljama poput Poljske i Rumunije.

Rusija je takođe predložila sporazum sa SAD kojim se zabranjuje razmeštanje nuklearnog oružja van njihovih nacionalnih teritorija.

Vladimir Putin, Džo Bajden

Foto: Tanjug/AP

Predsednici Putin i Bajden su nekoliko puta razgovarali telefonom i nastavljaju se pregovori na visokom nivou, ali su ruski zvaničnici upozorili da zapadno odbijanje njihovih ključnih zahteva vodi u "ćorskokak".

Pitanje je koliko daleko će Rusija ići. Bajden je upozorio da bi invazija u punom obimu bila katastrofa za Rusiju. Ali ako je to bio manji upad, on je kontroverzno rekao da bi Zapad "na kraju morao da se bori oko toga šta da radi".

Koliko daleko će Zapad ići zbog Ukrajine?

 

SAD su jasno stavile do znanja da ne planiraju da šalju borbene trupe, dok su posvećene pomoći Ukrajini u odbrani svoje "suverene teritorije".

Čini se da su glavno oružje Zapada sankcije i vojna pomoć u smislu saveta i oružja.

Predsednik Bajden je zapretio ruskom lideru merama "koje nikada nije video" ako Ukrajina bude napadnuta. Pa šta bi one uključivale?

Krajnji ekonomski pogodak bi bio da se ruski bankarski sistem isključi iz međunarodnog platnog sistema Swift. Na to se oduvek gledalo kao na krajnje sredstvo, ali Letonija je rekla da će to poslati snažnu poruku Moskvi.

Druga ključna pretnja je sprečavanje otvaranja ruskog gasovoda Severni tok 2 u Nemačkoj, a o odobrenju za to trenutno odlučuje nemački energetski regulator.

Takođe bi mogle postojati mere usmerene na ruski državni fond RFDI ili ograničenja za banke da pretvaraju rublje u stranu valutu.

Velika Britanija upozorava da Rusija planira da postavi proruskog vođu u Ukrajini

 

Velika Britanija optužila je Kremlj da pokušava da postavi proruskog vođu u Ukrajini, tvrdeći da su ruski obaveštajci u sklopu plana za invaziju već bili u kontaktu s bivšim ukrajinskim političarima.

Britansko ministarstvo spoljnih poslova nije pružilo dokaze za svoje optužbe.

Ministarstvo je saopštilo da raspolaže informacijama po kojima ruska vlada želi da postavi proruskog vođu u Kijevu dok razmatra hoće li napasti i zauzeti Ukrajinu te da se potencijalnim kandidatom za čelnika proruskog vođstva smatra bivši ukrajinski zastupnik Jevhen Murijev.

Ministarka spoljnih poslova Liz Trus rekla je da informacije koje se objavljuju osvetljavaju opseg ruske aktivnosti osmišljene da bi srušile Ukrajinu i daju uvid u razmišljanje Kremlja.

- Nećemo tolerisati zaveru Kremlja za postavljanje proruskog vođstva u Ukrajinu - napisala je na Tviteru, poručivši da bi vojni upad u Ukrajinu bio ogromna strateška greška s ozbiljnim troškovima.

Moskva o britanskoj tvrdnji: Širenje dezinformacija

 

Rusko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je tvrdnju britanske vlade da Moskva planira da u Kijevu postavi marionetsku vladu, pozivajući londonski Forin ofis da prestane da širi "gluposti" i "dezinformacije".

- Dezinformacije koje širi Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije su još jedan dokaz da su zemlje NATO-a, pre svega Anglosaksonci, ti koji eskaliraju tenzije oko Ukrajine - navodi se u saopštenju ruskog ministarstva.

Ministarstvo je dalje pozvalo Forin ofis "da prekine svoju provokativnu aktivnost i prestane sa širenjem gluposti", prenosi RT.

Ukrajinski general tvrdi da zna kada će Rusija napasti Ukrajinu

 

U intervjuu za londonski medij The Times, Aleksandar Pavljuk, general-potpukovnik ukrajinske vojske, tvrdio je da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu 20. februara - na dan kada se Zimske olimpijske igre 2022. završe u Pekingu.

Pavljuk je to opisao kao "datum koji nas zabrinjava", pretpostavljajući da Kremlj ne bi želeo da pokvari sportski događaj čiji je domaćin Kina.

Pavljuk nije jedini koji je povezao potencijalni konflikt sa Igrama. U odvojenom izveštaju Bloomberga u subotu navodi se da je kineski predsednik Si Đinping možda lično zamolio Putina da se uzdrži od navodnog napada, kako ne bi "započeo invaziju na Ukrajinu usred Ksijevog olimpijskog trenutka". Izveštaj nije pružio dokaze, citirajući "jednog diplomatu u Pekingu koji je tražio da ne bude identifikovan govoreći o takvim scenarijima".

Kineska ambasada u Rusiji je odgovorila na ovaj izveštaj u subotu uveče i nazvala ga "lažnim" i "provokacijom".

Video: Lepo je videti te opet: Putin i Bajden nasmejano počeli sastanak

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dragan

    23. januar 2022 | 13:05

    Kolika drama se pravi oko toga. A koga su Amerikanci sve napali pa nikome ništa.

  • brko

    23. januar 2022 | 13:15

    Spremite Hrvati koju legiju. Pa ce proci kaoi oni na Staljingradu.!

  • Trt

    23. januar 2022 | 13:30

    Rusi će napasti Ukrajinu jedino ako Ukrajina počne ubinati Ruse u Donbasu. Može li ih iko onda kriviti zbog tog. Da li je Ukrajina ikad od 2014 pokušala razgovarati sa Moskvom i Donbasom?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA