Vreme čitanja: oko 3 min.

"Ovo je najbolji rođendanski poklon za Putina": Da li će rat u Izraelu uticati na sukob u Ukrajini?

Vreme čitanja: oko 3 min.

Sigurno je da Putin nije ni slutio da će se ovakva kriza desiti u Izraelu, ali mu u prilog ide činjenica da će oci uprte u Ukrajnu, sada biti okrenute na drugu stranu

  • 1
Vladimir Putin, izraelska i palestinska zastava Foto-kolaž: Shutterstock, Tanjug/AP

Napad Hamasa na Izrael , koji je počeo 7. oktobra, baš na rođendan ruskog predsednika Vladimira Putina, bezbednosno je poljuljao Bliski istok.

Sigurno je da Putin nije ni slutio da će se ovakva kriza desiti, ali mu u prilog ide činjenica da će oči koje su od februara prošle godine uprte u Ukrajnu, sada biti okrenute na drugu stranu.

Ljudi bliski Kremlju ovu krizu nazivaju pobedom Rusije, jer smatraju da će zbog rata u Izraelu, novac za Ukrajinu, koji se slivao sa Bliskog istoka, presušiti. Mnogi su uplašeni da će novčana podrška Ukrajni zavisiti od dužine sukoba u Izraelu, piše Poltico.

"Ovo je verovatno bio najbolji rođendanski poklon za Putina. Napad na Izrael će privuči pažnju s obzirom na to da su SAD prirodno usredsređene na Izrael. Nadamo se da ovo neće imati dramatičan efekat na podršku Ukrajini, ali naravno mnogo će zavisiti od dužine konflikta na Bliskom istoku. Ako zaista želimo da budemo geopolitička Evropska unija, moramo biti u stanju da se nosimo sa više kriza u isto vreme", rekao je jedan evropski diplomata.

U Vašingtonu su zaključili da će napad Hamasa na Izrael smanjiti fokus SAD na Ukrajnu. Takođe, oni su trenutno zauzeti posledicama prošlonedeljnog svrgavanja predsednika Predstavničkog doma Kevina Makartnija od strane republikanaca, konzervativaca koji su pokušali da smanje pomoć Ukrajini. Trenutno se vodi trka za onim koji će zameniti Kevina i to jako otežava Bajdenovu mogućnost da pomogne Izraelu, smatraju analitičari.

Predsednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, istakao je da su se slične stvari desile u Izraelu i državi kojom on rukovodi. Takođe, naveo je da su Iran i Rusija, koji podržavaju Hamas, bliski saveznici.

"Izraelski novinari koji su bili ovde u Ukrajini, u Buči, sada govore da su videli isto zlo. Jedina razlika je u tome što je ovo teroristička organizacija koja je napala Izrael, a Ukrajinu je napala teroristička država", izjavio je Zelenski.

Koliko je Rusija umešana?

Lider Hamasa Ismail Hanije i drugi zvaničnici nedavno su posetili Moskvu. Posle subotnjih napada, Rusi su brzo skinuli prašinu sa starih planova da vrate granice Izraela tamo gde su bile 1967. godine. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je stvaranje palestinske države osujećeno "destruktivnom politikom" SAD i da se moglo čuti zadovoljno predenje kada je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev označio napade Hamasa kao "očekivani razvoj događaja" i okrenuo svoj gnev na Zapad.

"Umesto da aktivno rade na palestinsko-izraelskom pomirenju, oni su intervenisali i daju neonacistima punu pomoć tako što su sukobljavali dve blisko povezane nacije jednu protiv druge ", rekao je Medvedev, misleći i na američku pomoć Ukrajini.

Norman Rule, bivši američki obaveštajni zvaničnik, tvrdio je da je politička podrška Moskve Hamasu podstakla tu grupu da se okrene nasilju, ali je rekao da će svaka uloga Rusije osim toga verovatno biti skromna.

"Ova strategija omogućava Rusima da kažu da podržavaju mirovni proces, ali nasilje koje je usledilo remeti region, odvlači pažnju od ruske agresije u Ukrajini i privlači američku pomorsku moć od Crnog mora do istočnog Mediterana", rekao je Rul za Politiko.

Ono što je sigurno jeste da takav pristup odgovara Rusiji.

Ruski saveznik i glavni vojni snabdevač- Iran svakako takođe želi da se uspostavi novi svetski poredak, ali je diskutabilno koliko direktno Teheran daje određena naređenja Hamasu. Rul sumnja da je Teheran učestvovao u operativnom planiranju napada.

"Iran stvara "Frankenštajna", a zatim ga pušta među ljude", navodi Rul.

Takav pristup rasplamsavanju globalne geopolitike savršeno odgovara Rusiji.

Nagorno-Karabah na Južnom Kavkazu je još jedna žarišna tačka u kojoj kritičari optužuju Putina da namerno potpiruje krizu, u kojoj je više od 100.000 etničkih Jermena napustilo svoju otadžbinu nakon 24-časovne vojne ofanzive Azerbejdžana koja je trajala od 19. do 20. septembra.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Qwerty

    11. oktobar 2023 | 11:16

    Znaju oni svi unapred gde ce ,sta ce,kad ce a narod gine pa gine.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA