
Rusija regrutuje arapske borce uz lažna obećanja, a zatim ih šalje pravo na front u Ukrajinu
Oglas je bio jednostavan. Prijavi se na godinu dana da se boriš na ruskoj strani u "zoni specijalne vojne operacije", odnosno u ratu u Ukrajini i dobićeš državljanstvo, besplatnu zdravstvenu zaštitu, novac i zemlju.
Bio je to samo jedan od mnogih oglasa koji su počeli da se pojavljuju na platformi Telegram početkom 2024. godine, ubrzo nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin dekretom odredio da strani državljani koji se bore u redovima ruske vojske dobijaju pasoše za sebe i svoje porodice. Od tada, turističke agencije i posrednici privlače ljude iz celog sveta da se pridruže onome što nazivaju ruskim "elitnim međunarodnim bataljonom", nudeći niz pogodnosti kako bi privukli potencijalne regrute.
Za Raeda Hamada, 54-godišnjeg Jordanca koji je radio kao taksista dok mu diskus hernija nije onemogućila sedenje u automobilu tokom celog dana, to je delovalo kao prilika kakvu nikada nije imao u svojoj zemlji. Stupio je u kontakt s ruskinjom po imenu Polina Aleksandrovna, čiji se broj nalazio u oglasu na Telegramu, i poslao joj podatke iz pasoša. U avgustu je dobio vizu i avionsku kartu, i odleteo za Moskvu. (Drugi medijski izveštaji navode da se njeno prezime piše Azarnih. Nije jasno da li je to pseudonim.)
"Kao 54-godišnjak koji je bio bolestan, teško je nalazio posao ovde u Jordanu. Kada je pronašao ovaj, i kada su ga primili uz vrlo privlačnu platu i beneficije, nije se dvoumio", rekla je supruga Lamis Hamad u snimku punom suza koji je objavila na društvenim mrežama u septembru. Zbog njegovih godina, dodala je, njen suprug je pretpostavljao da će raditi kao vozač ili kuvar; više puta je, tvrdi, pitao Aleksandrovnu da potvrdi da neće biti poslat na prvu liniju fronta.
"Hteo je da obezbedi našu decu, da im pruži ono što ranije nije mogao", istakla je Lamis Hammad, prenosi Los Angeles Times
Raed Hamas je otac četvorice sinova, od kojih najmlađi ima 13 godina. Ali nekoliko dana nakon što je potpisao vojni ugovor na 17 strana koji nije mogao da pročita jer mu je uskraćen ruski prevodilac i nije imao pristup WiFi mreži da ga prevede pomoću telefona, kako tvrdi njegova supruga, našao se u rovovima na položaju pod nadzorom dronova negde u ruskom okupiranom jugoistočnom delu Ukrajine.
"Suočava se sa svim vrstama opasnosti... Ako mu neko uperi pušku u lice, on ne može ni da pobegne. Tamo ih tretiraju kao stoku", otkriva Lamis Hamad u intervjuu za jordansku televiziju, dodajući da je njen suprug kontaktirao Aleksandrovnu i molio da raskine ugovor, ali mu je rečeno da bi morao da plati 500.000 rubalja, skoro 6.000 dolara, da bi to učinio.
Tačni podaci teško su dostupni, ali jasno je da Hamad nije jedini koji se bori pod ruskom zastavom zbog obećanih beneficija. Procene govore da se broj stranih boraca u redovima ruske vojske meri desetinama hiljada. Mnogi dolaze iz siromašnih zemalja Bliskog istoka, Afrike, te Južne i Istočne Azije.
Pretpostavlja se da se oko 2.000 Iračana prijavilo, ali mediji navode da se hiljade boraca pridružuju iz Egipta, Alžira, Jemena i Jordana. Borci iz Nepala, Avganistana, Indije, Pakistana, Šri Lanke, Kube i Sirije, koji su se ranije prijavljivali u velikom broju, sada više ne mogu da se pridruže, prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane.
Stranci služe i na suprotnoj strani, ukrajinski zvaničnici su ranije izjavili da se oko 20.000 boraca iz 50 zemalja pridružilo Međunarodnoj legiji Ukrajine, među kojima je bilo i oko 3.000 Iračana.
U ruskoj vojsci, mnogi od regrutovanih stranaca su prvo došli u Rusiju kao studenti, ali su im vize istekle i ne žele da se vrate kući. Značajan broj njih takođe putuje u Moskvu sa turističkim vizama nakon što ih vojska odobri. Kada stignu u Rusiju, posećuju kancelarije kompanija poput one Poline Aleksandrovne i potpisuju ugovor sa ruskim ministarstvom odbrane, druge na aerodromu dočekuju broker i ruski oficir.
Ponude variraju, ali regruti mogu dobiti bonus za potpisivanje ugovora od 1,5 miliona rubalja (oko 17.000 dolara), i u zavisnosti od toga gde se bore, dobijaju mesečnu platu u rasponu od 2.500 do 3.500 dolara, iznos koji menja život u zemljama poput Egipta, gde prosečna plata jedva prelazi 300 dolara.
Obuka traje četiri do šest nedelja i uključuje jezičku nastavu kako bi stranci mogli da prate osnovne komande na ruskom. Dobijaju državljanstvo ubrzo nakon što se pridruže, a šest meseci nakon početka jednogodišnjeg raspoređivanja dobijaju dvonedeljni plaćeni odmor. Ako budu poginuli ili ranjeni, njihove porodice mogu da traže novac i državljanstvo.
Među oglasima za regrutaciju, koji se pojavljuju na arapskom i drugim jezicima, Aleksandrovnin kanal održava stalan ritam objava koje veličaju pobede ruske vojske u Ukrajini.
Sama Aleksandrovna se pojavljuje na nekoliko fotografija snimljenih sa regrutima kada prvi put stignu u Rusiju, druge prikazuju strane vojnike nakon što dobiju državljanstvo, kako se smeše kameri i ponosno pokazuju svoje pasoše. Njeni klijenti su uglavnom iz arapskog sveta i delova Afrike.
"Svaki moj vojnik je izvor ponosa", piše ona u jednoj objavi, rekavši da oni doprinose "pobedi protiv neonacista iz Ukrajine".
"Svaki vojnik mora ponosno i postojano braniti novu domovinu Rusiju, jer Rusija postaje nova domovina za svakog od njih!", piše ona.
Uprkos rizicima, interesovanja ne manjka. Pogled na Aleksandrovnin Telegram kanal, pod nazivom "Prijatelj Rusije", na kojem se nalazi Putinova slika, pokazuje više od 22.000 pretplatnika. Drugi kanal, koji vodi Iračanin koji sebe naziva Bahjat, ima skoro 30.000.
Članovi Telegram zajednice od hiljada ljudi koju vodi Iračanin sa nadimkom Abas Pristalica, koji je služio u ruskoj vojsci tri godine, ali sada radi kao posrednik i odgovara na pitanja o raspoređivanju na svom TikTok kanalu, učestvuju u ćaskanjima pitajući koliko brzo mogu da dobiju vizu i putuju.
Kada ju je kontaktirao Los Angeles Times, Aleksandrovna je negirala da je davala lažne informacije potencijalnim regrutima, ali nije odgovorila na detaljna pitanja o Hamadu. Ipak, nije jasno kako je Hamad zaključio da će služiti u pozadini. Većina reklama na Aleksandrovninom kanalu eksplicitno kaže da stranci moraju da se bore u Ukrajini, bez pominjanja da mogu da se pridruže kao vozač ili kuvar, a u svakom slučaju, te odluke donosi ministarstvo odbrane.
U obrascu za e-vizu postavlja se pitanje o vojnom iskustvu. Bahjat, koji je govorio pod uslovom da navede samo svoje ime, rekao je da oni koji dolaze u rusku vojsku iz inostranstva treba da očekuju da će ići u borbu i da kršenje ugovora rizikuje zatvorsku kaznu.
"Šta, mislite da će vam neka zemlja dati novac i državljanstvo pa da dođete i kuvate? Reći ću vam direktno. Svi koji dolaze ovde idu na front i u rat. Svako ko kaže drugačije govori gluposti", rekao je on.
Jordansko ministarstvo nije odgovorilo na pitanja o Hamadu, ali pravni stručnjaci kažu da vlade imaju malo mogućnosti da repatriraju svoje građane ako su potpisali ugovor, osim ako ne mogu da dokažu da su to učinili pod prinudom.
Lames Hamad je molila jordanskog kralja Abdulaha i vladine zvaničnike da komuniciraju sa ruskim ministarstvom spoljnih poslova i da joj vrate muža kući. Ali u međuvremenu, rekla je, nada se da će jordanska vlada barem blokirati Telegram kanale kako bi sprečila druge da krenu Hamadovim stopama.
"Ljudi bi trebalo da znaju da ako ovo urade idu u smrt", rekla je ona.
(Telegraf.rs)
Video: Jedna od najlepših srpskih atletičarki se udala, Milica Gardašević blista u venčanici
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.