Jedno pitanje koči mir između Ukrajine i Rusije: Ako se prihvati Putinov uslov, postoji opasnost od novog rata
Ne postoji ništa tako opasno kao mirovni proces koji okončava jedan rat samo rizikovanjem drugog. Donald Tramp izgleda nije svestan ove činjenice kada je poslao svog vernog izaslanika, Stivena Vitkofa, da postigne bilo kakav dogovor između Rusije i Ukrajine na sledećoj rundi mirovnih pregovora u Abu Dabiju, koji će se održati u sredu i četvrtak.
Očekuje se da se ovi pregovori fokusiraju na ono što je Vitkof opisao kao "jedno pitanje" koja je ostalo nerešeno: budućnost oko 5.956 kvadratnih kilometara regiona Donjeck u istočnoj Ukrajini.
Dok je ostatak Donjecka pod kontrolom Rusije, ovo područje ostaje u rukama Ukrajine. Tokom četiri godine brutalnog rata i ofanzive za ofanzivom, Rusija nije uspela da osvoji taj deo. Ukrajinski vojnici su uspevali da odbiju ruske napade i uporno drže liniju uz ogromnu cenu.
Tako Putin za pregovaračkim stolom pokušava da dobije ono što nije uspeo na bojnom polju. Ukrajina je prihvatila da bi svako mirovno rešenje omogućilo Rusiji da zadrži 20 odsto njihove zemlje koje su njene snage okupirale. Ali to i dalje nije dovoljno Putinu. On insistira na tome da zadrži ne samo ono što je trenutno pod njegovom kontrolom već da dobije i puno više.
Na spornoj teritoriji živi oko 200.000 ljudi, koji bi bili predati u ruke neprijatelja, a davanje zemlje Rusiji rizikovalo bi postavljanje scene za još jedan rat. Ovo vitalno područje obuhvata neke od najmoćnijih odbrambenih sistema Ukrajine, uključujući tvrđave Kramatorsk i Slavjansk, koje štite ostatak zemlje i put ka Kijevu.
Ako se sva ova mukotrpno izgrađena uporišta jednostavno predaju Rusiji, Putinu bi bio otvoren put za pokretanje još jedne invazije koja ima za cilj osvajanje cele Ukrajine, koja je uvek bila njegov pravi cilj. Insistiranjem na tome da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski mora da preda svoje linije utvrđenja, Purin jača rusku poziciju za bilo koji takav budući rat.
Bilo koji mirovni izaslanik dostojan tog imena bi prozreo ovu prevaru. Ali ne i Tramp ili Vitkof, koji žude za slavom posredovanja u dogovoru bez obzira na njegove posledice i koji su misteriozno spremni da se udovolje Putinovom pogledu na svet, prenosi britanski The Telegraph.
Očigledan način da se prekine ćorsokak i postigne sporazum bio bi da američki predsednik kaže svom ruskom kolegi da odustane od ovog zahteva za teritorijom koju moskovske snage nisu zauzele.
Tramp bi ovo mogao da podrži stvarnim pritiskom, na primer tako što bi Ukrajini isporučio krstareće rakete Tomahavk za uništavanje ruskih rafinerija nafte, ili tako što bi dozvolio Senatu da usvoji zakon - koji je mirovao godinu dana - kojim bi se ugušio izvoz nafte iz Kremlja uvođenjem američkih tarifa od 500 odsto svakoj zemlji koja je kupi.
Umesto toga, Tramp sebe vidi kao nepristrasnog posrednika između dve strane, ne zauzimajući stav o osnovanosti bilo kakvih tvrdnji, već samo naređujući Vitkofu da osmisle formulacije oko kojih strane mogu da se pretvaraju da se slažu.
U praksi, to stavlja sav pritisak Amerike ne na Putina da odustane od svoje opasne opsesije Donjeckom, već na Zelenskog da prihvati neku formulu koja bi mogla omogućiti Ukrajini da se odrekne ove teritorije.
Predloženo rešenje uključuje američke bezbednosne garancije i detaljan plan o tome kako bi evropski prijatelji Ukrajine nadgledali prekid vatre i reagovali na bilo kakvu novu rusku invaziju.
Sami po sebi, ovi koraci su neophodni i razumni. Ali Trampova greška je što stvara utisak da su ova uveravanja uslovljena time da Zelenski preda preostali deo Donjecka.
Alternativa bi bila da se Amerika udruži sa Evropom kako bi izvršile zajednički pritisak na Putina da otkloni prepreku miru odustajući od svojih teritorijalnih zahteva. Ali, čak i sada, Tramp i Vitkof i dalje izgleda vide Zelenskog kao problem koji treba prevazići, a Putina kao relativno razumnog.
Putin će, bez dodatnog pritiska, nastaviti da održava svoje pravo na Donjeck, čime se ne bi pronašao put da se izbegne ova prepreka, što znači da se rat nastavlja.
Alternativno, Zelenski bi mogao biti nateran da se odrekne 5.956 kvadratnih kilometara na osnovu uveravanja i bezbednosnih garancija koje ne nadoknađuju predaju najjačih odbrambenih sistema Ukrajine osvajaču. Ako se to desi, Putin bi iskoristio priliku da započne novi rat, verovatno nakon predaha da ponovo naoruža i opremi svoje snage.
Ukratko, prema zaključku Telegrapha, Trampova diplomatija može ili produžiti današnji rat ili postići manjkav mir koji će posejati seme za sledeći.
(Telegraf.rs)
Video: Varničenje, hotel Bristol
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.