Šta su obaveštajci otkrili pre nego što je Tramp udario na Iran? "Bilo je malo verovatno..."
Procena američkih obaveštajnih službi, završena neposredno pre nego što su Sjedinjene Države i Izrael izvršile udare na Iran, utvrdila je da američka vojna intervencija verovatno neće dovesti do promene režima u Islamskoj Republici, prema rečima dve osobe upoznate sa nalazom, prenosi AP.
Procena Nacionalnog obaveštajnog saveta u februaru zaključila je da ni ograničeni vazdušni napadi ni veća, dugotrajna vojna kampanja verovatno ne bi rezultirali novom vladom koja bi preuzela vlast u Iranu, čak i ako bi sadašnje rukovodstvo bilo ubijeno, prema rečima dve osobe koje su govorile pod uslovom anonimnosti kako bi opisale poverljivi izveštaj.
Ova odluka potkopava tvrdnju administracije da može relativno brzo da ostvari svoje ciljeve u Iranu, možda za nekoliko nedelja. Administracija je tvrdila da ne traži promenu režima u Iranu, čak i kada su napadi uništili mnoge ličnosti u iranskom rukovodstvu, a predsednik Donald Tramp je razmatrao koga bi želeo da vidi na čelu zemlje.
Obaveštajna procena je zaključila da nijedna moćna ili ujedinjena opoziciona koalicija nije spremna da preuzme vlast u Iranu ako rukovodstvo bude ubijeno, prema rečima ljudi upoznatih sa izveštajem. Utvrđeno je da bi iranski establišment pokušao da očuva kontinuitet vlasti ako vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei bude ubijen, rekli su izvori.
U skladu sa nalazima procene, vodeći iranski sveštenici su u nedelju izabrali novog vrhovnog vođu, Modžtabu Hamneija, da nasledi svog oca, koji je ubijen na početku sukoba. Veruje se da sin ima stavove koji su još tvrdokorniji od očevih, a njegov izbor je snažan znak otpora iranskog rukovodstva i pokazatelj da se vlada neće brzo povući.
Tramp i drugi visoki zvaničnici administracije dali su različita opravdanja za napade koji su počeli 28. februara, rekavši da su bili neophodni da bi se zaustavio iranski program nuklearnog naoružanja ili da bi se sprečio iranski napad balističkim raketama. Dok je ministar odbrane Pit Hegset rekao da rat nije usmeren na promenu režima, Tramp je rekao da je to nešto što želi da vidi.
Portparol Kancelarije direktora Nacionalne obaveštajne službe odbio je da komentariše procenu u ponedeljak i pitanja je uputio Beloj kući.
Tramp, još od svog prvog mandata, bio je duboko skeptičan prema američkoj obaveštajnoj zajednici i često je odbacivao njene nalaze kao politički motivisane ili deo napora "duboke države" da potkopa njegovo predsedništvo.
Ričard Goldberg, direktor za suzbijanje iranskog oružja za masovno uništenje u Savetu za nacionalnu bezbednost tokom Trampovog prvog mandata, primetio je da postoji i izvesna skepticizam prema obaveštajnoj zajednici zbog nekih njenih velikih promašaja poslednjih godina.
Američke obaveštajne agencije uglavnom nisu uspele da predvide brzi kolaps avganistanske vlade pod uticajem talibana koji se dogodio 2021. godine, pri čemu je većina procena sugerisala mnogo sporije preuzimanje vlasti. A uoči ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Odeljenje za nacionalnu odbranu, Ministarstvo odbrane i CIA pogrešno su procenili da će Kijev brzo pasti pred većom i bolje opremljenom ruskom vojskom.
Goldberg, koji je sada viši savetnik u Fondaciji za odbranu demokratija, istraživačkoj organizaciji u Vašingtonu, rekao je da je obaveštajna procena "skoro kao kolumna obaveštajne zajednice".
Sve najnovije informacije o stanju na Bliskom istoku pratite u našem specijalnom blogu.
(Telegraf.rs)
Video: Opera “Široje, kralj Persije” premijerno izvedena u Madlenianumu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.