Zašto je ostrvo Karg, koje su Amerikanci brutalno bombardovali, najvažnija teritorija za Iran

E. T.
E. T.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 7

Sjedinjene Američke Države izvele su u petak uveče snažan vazdušni napad na vojne objekte na ostrvu Karg u Persijskom zalivu, ključnoj tački iranskog izvoza nafte. Predsednik Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth Social da su američke snage "potpuno uništile svaki vojni cilj" na ostrvu, opisavši operaciju kao "jedno od najmoćnijih bombardovanja u istoriji Bliskog istoka".

Ostrvo Karg, malo koralno ostrvo površine oko trećine Menhetna, udaljeno 25 kilometara od iranske obale, predstavlja srce iranske naftne industrije. Preko njega se izvozi oko 90 odsto iranske sirove nafte - što čini ključnu ekonomsku arteriju za Teheran usred rata sa SAD i Izraelom koji traje već treću nedelju.

Iranski mediji izvestili su o više od 15 eksplozija širom ostrva, uključujući udare na aerodrom, pistu, skladišta morskih mina i bunkere za projektile. Prema iranskim izvorima i potvrdama američke strane - naftna infrastruktura (terminali, rezervoari i naftovodi) nije pogođena.

Trump je eksplicitno naglasio da je naredio vojsci da poštedi naftne objekte "iz razloga pristojnosti", ali je istovremeno uputio ozbiljno upozorenje: ukoliko Iran nastavi da blokira prolaz brodova kroz Hormuški moreuz - prolaz kroz koji prolazi petina svetske nafte - SAD će "ponovo razmotriti odluku" i napasti i naftnu infrastrukturu.

Iranska strana uzvratila je oštrim pretnjama. Centralna vojna komanda saopštila je da će, ukoliko američke ili savezničke snage napadnu iranske energetske objekte, "svi naftni, ekonomski i energetski objekti kompanija koje sarađuju sa SAD u regionu biti odmah uništeni i pretvoreni u pepeo".

Stručnjaci upozoravaju da bi direktan napad na Karg terminal doveo do trenutnog kolapsa većine iranskog izvoza nafte, što bi najteže pogodilo Kinu kao glavnog kupca, ali i izazvalo haos na globalnom tržištu energenata. Obnova eventualno uništene infrastrukture trajala bi mesecima ili čak godinama zbog zapadnih sankcija koje Iranu otežavaju pristup finansijama i tehnologiji.

Bivši američki brigadni general Mark Kimit izjavio je: "Sada pokušavamo da presečemo ekonomsku životnu nit ove zemlje. Cene nafte bi izletele iz kontrole."

U međuvremenu, Pentagon je najavio slanje dodatnih marinaca i mornara u region, kao i amfibijski jurišni brod, dok se tenzije dodatno pojačavaju nakon iranskih napada na naftne objekte u Omanu i Bahreinu, kao i ciljanja tankera u zalivu.

Sve događaje u ratu na Bliskom istoku pratite na našem blogu.

(Telegraf.rs/CNN)

Video: Predstavom "Okretanje kostiju" otvoren 23. Beogradski festival igre u Srpskom narodnom pozorištu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • RoniRonaldo

    14. mart 2026 | 08:41

    E ovo je prava specijalna vojna operacija. naftna i civilna infrastruktura se ne dira a gađaju se skladišta mina i oružja itd. a ne kao kod Putina kada u rat gurne desetine hiljada vojnika a to neće da zove ratom ili agresijom.

  • MM

    14. mart 2026 | 08:34

    I treba tamaniti teroriste iz Irana jer oni gađaju civilne i naftne objekte u Dubaiu,Kuvajtu,Bahreinu i drugim zemljama.

  • Art

    14. mart 2026 | 08:42

    Zoliko ce bombardovati Iran da im nece ostati nista na žalost i zauzeti ce im taj otok jer dolaze marinci.Pruziri ce otpor Iranci ali su nemocni kada ovi imaju vazdušnu moc. Izrael im ne moze nista osim bombardovati,ali Amerikanci mogu. Sve u svemu porusiti ce im sve sto imaju i unistiti do kraja jer to.mogu,necemo se lagati na bilo cijoj smo strani

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA