Tramp tvrdi da je iranski režim uzdrman, ali stvarnost je mnogo složenija! Evo u čemu je problem SAD
"Ozbiljno uzdrman" - tako je predsednik Donald Tramp opisao iransku režim kada je produžio primirje kako bi mu dao vremena da osmisli "jedinstven" predlog. Neuspeh Irana da se pojavi u Pakistanu na drugoj rundi razgovora sa potpredsednikom SAD Džej Di Vensom pokazao je koliko je rukovodstvo postalo rastrojeno, tvrdi Bela kuća.
Posmatrači prilika u Iranu vide stvari drugačije. Iran insistira na tome da Sjedinjene Države moraju okončati blokadu iranskih luka pre nego što pregovori budu nastavljeni, a mnogi analitičari kažu da je rukovodstvo jedinstvenije nego što se to prikazuje.
"Mislim da je to ozbiljno pogrešno tumačenje iranskog rukovodstva", izjavio je za CNN Mehrat Kamrava, profesor na Univerzitetu Džordžtaun u Kataru. "Rukovodstvo je prilično kohezivno, što smo videli kroz vođenje rata i pregovora."
Upravljanje Iranom postalo je daleko složenije otkako su Sjedinjene Države i Izrael eliminisali većinu najviših vojnih i političkih vođa režima, uključujući vrhovnog vođu Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Grupa zvaničnika, koji su nekada bili rivali iz celog političkog spektra Islamske Republike, sada odlučuje o budućnosti zemlje pod pretnjom egzistencijalnog rata, i to u upadljivom odsustvu vrhovnog donosioca odluka, Modžtabe Hamneija, koji je nasledio svog pokojnog oca kao novi vrhovni vođa.
Ovi zvaničnici su takođe primorani da balansiraju svoju viziju budućnosti Irana s unutrašnjim pritiskom tvrdolinijaških grupa koje odbijaju da proglase poraz, kao i sa spoljnim pritiskom Trampovog insistiranja da proglasi pobedu.
Ipak, uprkos političkim razlikama, ova grupa zvaničnika deluje odlučno u nameri da javno projektuje jedinstvo, čak i ako se razilaze u mišljenjima o tome kako upravljati ratom i voditi diplomatiju sa SAD, kažu eksperti.
"Različite frakcije iranskog rukovodstva su sada više usklađene nego pre rata", rekao je za CNN Trita Parsi, izvršni potpredsednik Kvinsi instituta. "Pošto je ovo mnogo uži krug... on je ujedinjeniji oko strategije koju koriste u ratu" u poređenju sa prethodnim ograničenjima pod Alijem Hamneijem.
Demonstriranje jedinstva
Usred grozničavih spekulacija o tome da li će Iran prisustvovati razgovorima ove nedelje, Teheran je zadržao dosledan javni stav da njegovi pregovarači neće učestvovati. Optužio je Vašington za kršenje primirja i nedostatak "ozbiljnosti u traženju diplomatskog rešenja".
Čak i pre rata, Islamska Republika pod Alijem Hamneijem držala se jasne liste "crvenih linija" - uključujući pravo na obogaćivanje uranijuma, nastavak razvoja projektila i podršku svojim proksi grupama - što su zahtevi koje je prenela i u trenutne pregovore sa Trampovom administracijom.
Političko rukovodstvo Irana ulaže velike napore da opovrgne izveštaje o unutrašnjim sukobima i da projektuje jedinstven pristup vojnim ciljevima i pregovaračkoj strategiji zemlje.
"Priče o podelama među visokim zvaničnicima su izlizana politička i propagandna smicalica iranskih protivnika", napisao je u sredu na mreži X Mehdi Tabatabai, zamenik portparola iranskog predsednika. "Jedinstvo i konsenzus između bojnog polja, javnosti i diplomata u ovom trenutku su izuzetni i vredni pažnje."
Režim je istakao jednog zvaničnika kao oličenje tog jedinstva. Mohamed Bager Galibaf, dugogodišnji predsednik parlamenta i bivši komandant Revolucionarne garde, predvodio je prvu rundu pregovora sa SAD u Islamabadu i sada se smatra jednom od glavnih figura koje predstavljaju Islamsku Republiku.
Čak i kada je Galibaf sleteo u Islamabad na prvu rundu razgovora, bio je u pratnji nezapamćenog tima iranskih zvaničnika koji predstavljaju širok politički spektar, što je delovalo kao nameran pokušaj da se pokaže kohezija.
"Postoje li razlike? Naravno da postoje", rekao je Parsi. Ali proceniti da obe strane ne mogu da postignu dogovor, ne zbog Trampovih protivrečnih poruka već zbog iranskog "rastrojenog rukovodstva", jeste "odsečeno od realnosti", dodao je on.
Tokom vikenda, činilo se da su SAD i Iran blizu dogovora o okončanju sedmonedeljnog rata, izvestio je CNN. Tramp je tada počeo da objavljuje postove o tekućim razgovorima na društvenim mrežama i da razgovara sa nekoliko novinara telefonom u petak ujutro, dok su ga pakistanski posrednici obaveštavali o pregovorima s iranskim zvaničnicima u Teheranu.
Neki Trampovi zvaničnici su privatno priznali za CNN da su predsednikovi javni komentari bili štetni za razgovore, ukazujući na osetljivost pregovora i duboko nepoverenje Irana prema SAD.
Ratne strukture
Suočen sa pretnjom uništenja, iranski režim je demontirao svoj tradicionalni sistem rivalskih centara moći koji su se nadmetali gotovo pet decenija. Umesto toga, nova ratna struktura je konsolidovala pregovarače i političke aktere pod jednu vojnu kapu, sa ciljem da izvede Islamsku Republiku iz krize bez priznanja poraza.
Na ulicama, velike mase koje predstavljaju tvrdolinijaške frakcije zemlje svakodnevno se okupljaju u znak podrške režimu i protiv bilo kakvog sporazuma sa Vašingtonom koji bi Iran stavio u položaj poraženog.
Ovi tvrdolinijaški stavovi dominiraju parlamentom i državnim medijima, gde svaka uočena spremnost iranskih zvaničnika da dozvole Trampu da proglasi pobedu nailazi na žestoke kritike. Kada je ministar spoljnih poslova Abas Arakči prošle nedelje napomenuo da je Ormuski moreuz otvoren za komercijalnu plovidbu, oštro su ga napali tvrdolinijaši režima, primoravši ostale zvaničnike da hitno izdaju pojašnjenja.
Ova ratna struktura se oštro razlikuje od načina na koji je Islamska Republika vođena tokom 37 godina pod vrhovnim vođom Alijem Hamneijem.
Njegov sin, Modžtaba, imenovan je da vodi zemlju, ali se i dalje krije. Izveštaji sugerišu da je povređen ili ozbiljno onesposobljen, što pojačava neizvesnost oko toga da li on svojim podređenima daje jasna uputstva - ili oni jednostavno moraju da nagađaju šta on želi.
"Sistem sada funkcioniše na drugačiji način. U prošlosti smo imali institucije... koje su trebale da raspravljaju o strateškim pitanjima i podnose vrhovnom vođi savetodavne beleške kako bi on doneo konačnu odluku", rekao je Hamidreza Azizi, gostujući saradnik u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbednosne poslove.
"Pristup vrhovnom vođi ne može biti redovan kao što bi trebalo da bude", rekao je on. "To automatski znači da ostali zvaničnici imaju više prostora za manevar u odlučivanju o koracima koji se moraju preduzeti u vezi sa ratom i mirom."
Sve informacije o situaciji na Bliskom istoku možete pronaći u našem BLOGU UŽIVO.
(Telegraf.rs)
Video: Da li Srbija podržava zabranu društvenih mreža za mlađe od 18 godina? Evo šta su nam rekli građani
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.