Ove brojke najbolje pokazuju kako Iran kontrolom nad Ormuskim moreuzom DRŽI SVET ZA GUŠU!

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 7

Iranska kontrola nad Ormuskim moreuzom potresla je svetsku ekonomiju, izazivajući skok cena goriva koji se prelio na druge sektore sa efektima koji sežu daleko izvan Bliskog istoka. Takođe je ostavila desetine hiljada moreplovaca i stotine brodova zarobljenih u Persijskom zalivu.

Iran je efektivno preuzeo kontrolu nad ovim kritičnim vodenim putem nakon što su ga SAD i Izrael napali 28. februara.

Nedelje teškog bombardovanja i američka pomorska blokada uvedena prošlog meseca još uvek nisu olabavili taj pritisak. Iran poručuje da će ponovo otvoriti prolaz samo ako se rat završi i blokada ukine.

Američki predsednik Donald Tramp traži šire ustupke, uključujući povlačenje spornog nuklearnog programa Irana.

Evo pogleda na prolaz kroz brojke:

34 kilometra

Ovo je širina prolaza, koji se savija poput lakta, na njegovoj najužoj tački između Irana i Omana. Brodovi prate uske trake kako bi bezbedno plovili plitkom vodom, što ga čini još većim uskim grlom.

20%

Pre rata, petina svetske nafte kojom se trguje obično je svakodnevno prolazila kroz ovaj prolaz, kao i velike zalihe prirodnog gasa, đubriva i drugih naftnih derivata.

100-130

Broj brodova koji su svakodnevno prolazili kroz prolaz pre početka rata, uključujući naftne tankere i teretne brodove, prema istraživačkoj firmi "Lloyd’s List Intelligence".

534

Broj brodova za koje se veruje da su prošli kroz prolaz od početka neprijateljstava do 4. maja, prema "Lloyd’s List Intelligence". Veruje se da su mnogi prevozili iransku naftu. U normalnim vremenima, procenjuje se da bi 6.500 do 8.450 brodova prošlo kroz prolaz tokom istog perioda.

50%

Iznos za koji je prosečna cena benzina u SAD porasla od početka rata. Prosečna cena galona u četvrtak je iznosila 4,56 dolara, prema podacima AAA. Zatvaranje prolaza je takođe skoro udvostručilo cenu goriva za mlazne motore.

Do 10%

Stope osiguranja za brodove su naglo skočile sa 1% vrednosti robe na brodu na čak 10%, prema stručnjacima za pomorstvo.

45 miliona

Broj ljudi koji bi mogli iskusiti glad, uglavnom u Aziji i Africi, ako se prolaz uskoro ne otvori, prema Svetskom programu za hranu UN-a. Blokiranje pošiljki goriva i đubriva moglo bi uskoro potisnuti cene hrane i drugih potrepština van domašaja onih koji su već u nesigurnoj situaciji, navodi se u saopštenju.

10

Tanker Skylight Foto: X printscreen Visegrad 24

Broj moreplovaca koji su poginuli od početka rata u Iranu, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji UN-a.

32

Broj brodova koji su bili napadnuti, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.

1.550

hormuški zaliv, ormuski Foto: vesselfinder.com

Broj plovila iz 87 zemalja koji su trenutno blokirani u Persijskom zalivu, prema podacima američke vojske.

22.500

Broj moreplovaca zarobljenih na ovim brodovima, uključujući mnoge iz Južne i Jugoistočne Azije.

15.000

Broj američkih vojnika, praćenih sa 100 aviona, angažovanih na sprovođenju "Projekta Sloboda" (Project Freedom), prema američkoj vojsci. Trampova inicijativa za vođenje brodova kroz prolaz pauzirana je u utorak, samo dva dana nakon što ju je najavio.

2

Broj brodova za koje su SAD saopštile da su ih uspešno provele kroz prolaz u okviru "Projekta Sloboda".

(Telegraf.rs)

Video: Maturanti Medicinske škole u Čačku, zadnji dan škole

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Sremac

    11. maj 2026 | 10:55

    SAD drže svet za gušu a ne Iran.

  • Vitez Koja

    11. maj 2026 | 07:43

    Možda mi se učinilo, ali kao da okrivljujete Iran zbog toga što će glad u Africi, što je cena nafte skočila...To je isto kao i kada uglavnom na zapadu misle da je i rat u Ukrajini počeo tako što je Putin jedan dan ustao na levu nogu i bilo mu je strašno dosadno da je rešio da se zabavi tako što će da rokne Ukrajinu, pa posle rendom po Evropi, dok se ne bude dovoljno zabavio.Interesantno je da je u oba slučaja, a kao i u svim ostalim do sada poslednjih decenija uvek isti činilac koji izaziva krizu, koji napada države ili organizuje druge države da napadaju ili formira terorističke organizacije i naoružava ih radi podizanja eskalacija i ratova.I to sve desetinama hiljada kilometara od svoje države i bez ikakve ugroženosti po njihovo stanovništvo i suverenitet.

  • luka

    11. maj 2026 | 07:39

    Ne svet nego Zapad!i Fasiste!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA