Zmije okupirale poznato letovalište u Evropi, posledice su jezive: Naučnici uplašeni, ovako su došle na ostrvo

M. M.
M. M.    
Čitanje: oko 1 min.
  • 0

Ekosistem Ibice, suočava se sa ozbiljnom pretnjom zbog naglog širenja invazivne potkovičaste zmije, koja poslednjih godina desetkuje populaciju autohtonog zidnog guštera, jednog od simbola ovog španskog ostrva.

Prema navodima stručnjaka, zmija je na ovo evropsko letovalište, koje svake godine poseti sve više Srba, dospela početkom 2000-ih godina, i to slučajno, u korenju uvezenih stabala maslina. Iako je njeno prisustvo u početku bilo zanemareno, od 2010. godine njena populacija naglo raste, pa danas nastanjuje čak oko 90 odsto teritorije ostrva.

Povoljna klima, obilje hrane i odsustvo prirodnih neprijatelja omogućili su ovoj vrsti da se nekontrolisano širi. Najveća žrtva njenog prisustva je takozvani pitjuški gušter, endemska vrsta koja se smatra nezvaničnim simbolom Ibice.

Situacija je postala toliko ozbiljna da su populacije ovih šarenih gmizavaca na mnogim područjima gotovo nestale. Čak ni povlačenje na udaljena stenovita ostrvca nije im pružilo spas, jer se potkovičaste zmije bez većih problema kreću i plivanjem prelaze morska prostranstva.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem prevazilazi sudbinu jedne vrste. Zidni gušter ima ključnu ulogu u lokalnom ekosistemu, hrani se insektima i učestvuje u širenju semena brojnih biljaka. Njegov nestanak mogao bi da izazove lančane posledice po čitavu prirodnu ravnotežu ostrva, ali i da utiče na poljoprivredu.

Iako vlasti i zaštitari prirode već godinama postavljaju zamke i sprovode programe hvatanja zmija, stručnjaci smatraju da je potpuno iskorenjivanje ove invazivne vrste praktično nemoguće.

Zbog toga su napori sada usmereni na stvaranje zona bez zmija, zaštitu preostalih populacija guštera i sprovođenje programa njihovog kontrolisanog razmnožavanja kako bi se sprečilo potpuno izumiranje jedne od najprepoznatljivijih vrsta Ibice.

Borba za opstanak pitjuškog guštera tako je postala jedna od najvećih ekoloških bitaka na ovom mediteranskom ostrvu, dok naučnici upozoravaju da vreme za spasavanje vrste polako ističe.

(Telegraf.rs)

Video: Crnogorac, Bosanac i Hercegovac na Pasuljijadi

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA