Čudni oglasi pokrenuli teoriju zavere o prodaji dece: Nemačka policija otvorila istragu

   ≫   
Čitanje: oko 6 min.
  • 0

Društvenim mrežama se već izvesno vreme šire skrinšotovi neobičnih oglasa s Vinteda uz tvrdnje da se na toj platformi navodno prodaju deca, a poslednih dana takve objave su se pojavile i u Hrvatskoj.

U objavama se najčešće prikazuju oglasi za plišane igračke, lutke, figurice, nameštaj ili dečje predmete, često s visokim cenama i opisima u kojima se spominju dob, visina ili pol.

Policija u Nemačkoj, kao i Vinted, popularna aplikacija za kupovinu i prodaju korišćenih stvari, poručuju da prijave shvataju ozbiljno, ali zasad nema potvrde da viralni skrinšotovi dokazuju trgovinu decom. "Tagesschau" piše da policija u Dortmundu i druge policijske službe proveravaju prijave, ali i upozoravaju građane da ne šire neproverene snimke i spekulacije.

Kako je krenula teorija?

Među primerima koji su se širili društvenim mrežama u Nemačkoj bio je oglas s plišanom igračkom po ceni od nekoliko hiljada evra, uz opis koji je zvučao kao opis deteta. Poput "dečak, 10 meseci, 70 cm". Upravo je taj spoj visokih cena i opisa koji podsećaju na opis osobe podstakao tvrdnje da se radi o šifrovanom oglasima.

Slični skrinšotovi dele se i u drugim zemljama. Na njima se vide predmeti koji sami po sebi nisu sumnjivi, poput plišanih lutaka, igračaka, figurica ili dečje odeće, ali uz njih stoje neuobičajene cene ili oznake poput starosti i visine. Zbog toga su neki korisnici društvenih mreža zaključili da se preko Vinteda navodno prikriva trgovina decom.

Ipak, činjenica da oglas izgleda neobično ili uznemirujuće ne znači da je dokaz krivičnog dela. To posebno važi za skrinšotove koji se šire bez linka na oglas, bez kompletnog opisa, bez profila prodavača i bez ikakve službene provere.

Nemačka policija: Proveravamo, ne širite neproverene tvrdnje

Policija u Dortmundu pokrenula je proveru nakon što je označena u objavi na Instagramu u kojoj su prikazani takvi oglasi. Istražitelji su poručili da slučaj shvataju ozbiljno i da proveravaju postoji li uopće krivično delo, ali su istovremeno upozorili građane da ne učestvuju u širenju spekulacija.

Slične provere sprovode i druge policijske službe, među njima policija u Berlinu i kriminalistička policija savezne pokrajine Hesen. Kancelarija u Hesenu navela je da, prema dosadašnjim saznanjima, mnogo toga upućuje na lažne oglase.

Deutschlandfunk Nova objavio je da nemačka policija oglase koji kruže društvenim mrežama za sada smatra lažnim. FNP, pozivajući se na policiju u Frankfurtu, piše da policija upozorava na razliku između konkretnih dojava koje mogu pomoći istrazi i masovnog deljenja neproverenih skrinšotova, što može dodatno širiti paniku.

Vinted: Nismo pronašli dokaze o povezanosti s trgovinom decom

Vinted je saopštio da zna za oglase koji kruže internetom, ali da u dosadašnjoj internoj proveri nije pronašao dokaze koji bi ih povezivali s trgovinom decom.

Platforma navodi da se starost u nekim oglasima može odnositi na starosnu grupu kojoj je predmet namenjen, a ne na dete. Visoke cene u pojedinim slučajevima mogu se objasniti načinom na koji korisnici postavljaju oglase, pokušajem pregovaranja ili privlačenja pažnje, dok deo oglasa može biti lažan ili napravljen s ciljem izazivanja reakcije.

Važan je i tehnički kontekst same platforme. Na Vintedu se u dečijim kategorijama koriste oznake starosti i visine, na primer za dečju odeću. U hrvatskoj Vintedovoj tabeli veličina oznaka 164 povezana je s uzrastom od 14 godina.

Zato se u nekim oglasima može pojaviti zapis poput "14 godina/164 cm", što ne mora da bude opis osobe, nego standardna oznaka dečje veličine ili kategorije koju aplikacija nudi čak i kada se ne prodaje odeća.

Student prodavao plišanu igračku za 20.000 evra: "Možda mi se posreći"

Špigel je u sredu uveče razgovarao s korisnikom Vinteda koji je plišanu igračku oglasio na prodaju za 20.000 evra, uz opis koji je posebno naglašavao njenu starost. Opis se toliko dobro uklapao u obrazac sumnjivih oglasa da je, prema Vintedovoj vremenskoj oznaci, neko drugi oglas snimio svega nekoliko sekundi nakon objave. Taj skrinšot potom je prikazan više od 40.000 korisnika. Vinted je oglas uklonio u roku od nekoliko minuta.

Korisnik Vinteda, koji je želeo da ostane anoniman, kaže da je student u srednjim dvadesetim godinama. Ideju za oglas dobio je nakon što je na TikToku video buru oko navodne trgovine decom.

"Neki ljudi očito zaista veruju svemu što vide na internetu, a ja ovde ne radim ništa ilegalno. Možda mi se posreći pa neko stvarno plati 20.000 evra za moju plišanu igračku. A onda ću jednostavno poslati igračku - naravno, ne dete", rekao je on.

Korisnik pretpostavlja da i drugi celu stvar tumače kao neku vrstu internetskog trenda i namerno objavljuju dvosmislene oglase.

Vinted je saopštio da je primetio porast broja profila i oglasa "očigledno stvorenih s namerom provociranja drugih ili širenja viralnih dezinformacija".

Lovci na pedofile koriste paniku?

Kako je Vinted potvrdio za Špigel, u veliku medijsku pomamu uključili su se i takozvani lovci na pedofile. Reč je o autorima sadržaja koji koriste različite internetske platforme, od stranica za upoznavanje i Roblox do Snapchat, kako bi pedofile namamili u zamke.

Deklarisani cilj tih samozvanih lovaca jeste identificikovati osobe koje bi mogle da počine zlostavljanje i, u nekim slučajevima, prijave ih policiji. Međutim, u mnogim slučajevima čini se da im je podednako važno stvaranje true-crime sadržaja za društvene mreže tako što osumnjičene javno ponižavaju pred kamerom.

Vinted je naveo da je primtio kako članovi platforme stvaraju oglase kako bi "namamili" osumnjičene kriminalce. Slično tome, korisnici su se onima koji su objavljivali sumnjive oglase predstavljali kao kupci zainteresovani za trgovinu decom i pretili im prijavom.

Skrinšotovi nisu dokaz trgovine decom

Mimikama, organizacija koja se bavi proverom dezinformacija i internetskih prevara, zaključila je da viralni skrinšotivi ne dokazuju da se preko Vinteda prodaju deca. Navode da takvi oglasi mogu biti neukusni, dvosmisleni, lažni, provokativni ili namerno napravljeni da izazovu paniku, ali da iz samih skrinšotova ne proizlazi dokaz o trgovini decom.

Neki korisnici društvenih mreža u komentarima spekulišu da bi Mimikama možda i sama mogla prikrivati navodnu trgovinu decom. Portparola sajta Andrea Volfato ne uznemirava.

"To je vrlo tipičan mehanizam mnogih teorija zavere", kaže.Rekao je da je cela priča "mešavina trolovanja i klikajta influensera", koja kod trećih osoba izaziva snažne emocionalne reakcije. Tako je nastala "fantomska rasprava".

"Ako na internetu naiđem na nešto sumnjivo i zaista želim nešto da učinim protiv trgovine decom, otići ću policiji, a ne snimati video za Instagram", kaže Volf.

S Mimikamom se slaže i SWR3, koji u svom fakt čeku navodi da se tvrdnje o navodnoj prodaji dece na Vintedu temelje na skrinšotovima koji kruže društvenim mrežama, često bez proverljivih aktivnih oglasa. Zaključak je da prijave treba ozbiljno proveriti, ali da skrinšotovi sami po sebi nisu dokaz da se radi o trgovini decom.

Slična teorija širila se i ranije

Ovo nije prvi put da se Vinted povezuje s takvim tvrdnjama. Francuski list 20 Minutes još je 2023. godine pisao da se u francuskim zavjereničkim krugovima širila tvrdnja da Vinted navodno prikriva mrežu za prodaju dece. I tada su se kao "dokaz" navodili dečji odjevni predmeti ili drugi oglasi s visokim cenama i opisima koji su tumačeni kao šifre.

Mimikama navodi da se aktuelni talas tvrdnji uklapa u obrazac poznat iz ranijih teorija zavere o internetskim prodavnicama, posebno iz slučaja Wayfair iz 2020. godine. Tada se tvrdilo da se skupi komadi nameštaja sa ženskim imenima navodno koriste kao šifra za prodaju dece u SAD. Ni tada za takve tvrdnje nisu pronađeni dokazi.

U Francuskoj su vlasti, prema Anadolu, otvorile preliminarnu proveru nakon više prijava sumnjivih oglasa. I tamo se navodi da se tvrdnje za sada proveravaju, dok je Vinted poručio da nije pronašao elemente koji bi oglase povezivali s trgovinom djecom.

(Telegraf.rs/Avaz)

Video: Rambo Amadeus održao koncert u MTS Dvorani

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA