Nikad ranije viđen prizor u Jadranu: Oduševljenje je brzo zamenio strah

Nesvakidašnji prizor snimili su su istraživači u Tršćanskom zalivu, veliku grupu kritično ugroženih kljunastih morskih golubova koja se okupila kod uzgajališta dagnji.

Ali prvobitno oduševljenje zbog otkrića ubrzo je zamenila zabrinutost zbog štete koju životinje nanose uzgajivačima, preneo je Dnevnik.

Preporučujemo

Istraživači organizacije "Shoreline" poslednjih dana su snimili prizore iz Tršćanskog zaliva koji izgledaju poput kadrova iz dokumentarnog filma. Snimci su nastali na velikim uzgajalištima dagnji, smeštenim unutar UNESCO rezervata biosfere, područja koje se ističe kao primer suživota čoveka i prirode.

Stručnjaci koji proučavaju zaštićeno morsko područje Miramare uspeli su pritom da zabeleže dosad najveću grupu vrelo retkih kljunastih morskih golubova (Aetomylaeus bovinus), koji se hrane dagnjama.

Na snimcima se vidi kako desetine kljunastih morskih golubova izranja iz dubine, približava se uzgajalištu dagnji i počinju da se hrane, pritom potpuno zanemarujući istraživače koji ih snimaju.

Ronioci i uzgajivači dagnji tokom poslednje dvije godine u više navrata su prijavljivali pojavu kljunastih morskih golubova koji se hrane potopljenim konopcima s dagnjama. Ipak, ovako veliki broj jedinki kakav je zabeležen poslednjih dana dosad nije viđen.

Zbog broja životinja, pri čemu su neke grupe između Grljana i Križa brojale i do 50 jedinki, reč je o potpuno neuobičajenoj pojavi, ne samo za Tršćanski zaliev, nego i za celo Jadransko more i Sredozemlje.

Šteta za uzgajivače dagnji

Kljunasti morski golubovi zaštićeni su međunarodnim propisima zbog opasnosti koje im prete usled intenzivnog ribolova i uništavanja prirodnih staništa. Zbog toga su istraživači iz Miramarea odmah reagovali nakon što su od uzgajivača dagnji, s kojima rezervat sarađuje već godinama, dobili informaciju o velikom broju okupljenih životinja.

Najprije su dronom pregledali obalu kako bi utvrdili područja na kojima se kljunasti morski golubovi okupljaju. Nakon toga su brodom stigli do lokacije i zaronili kako bi iz neposredne blizine pratili šta se događa među potopljenim konopcima na kojima se uzgajaju dagnje.

S obzirom na to da uzgajivači dagnji trpe ekonomsku štetu, naime, već se suočavaju s praznim konopcima koje su raže i morske kornjače delomično ili gotovo potpuno uništile, potrebno je pronaći način za smanjenje sukoba između proizvodnih interesa i zaštite ugroženih vrsta kojima preti nestanak u Sredozemlju.

Istraživači su zbog svega zatražili od regije Friuli Venezia Giulia osnivanje radne grupe u koju bi bili uključeni sektori nadležni za bioraznolikost, lov i ribarstvo, predstavnici uzgajivača i predstavnici Zaštićenog morskog područja Miramare. Ta ustanova već godinama prati uzgajališta dagnji uz tršćansku obalu u sklopu svoje uloge koordinatora rezervata biosfere.

Cilj sastanka je, kako su objasnili, "adekvatno definirati fenomen, uspostaviti sustavno praćenje, odrediti mere upravljanja koje će biti kompatibilne i sa zaštitom vrste i s ekonomskom održivošću aktivnosti i sprečiti korišćenje neprimerenih ili potencijalno štetnih praksi, posebno u slučaju mogućeg daljnjeg širenja fenomena u letnim mesecima".

Namera je, dodali su, osnovati stručno-naučnu grupu koja će moći brzo da reaguje i pri rešavanju problema uzme u obzir i očuvanje prirode i interese uzgajivača dagnji, objavilo je Zaštićeno morsko područje Miramare.

Zanimljive pojedinosti o kljunastom morskom golubu

Kljunasti morski golub jedna je od najvećih vrsta raža koje žive u Sredozemnom moru. Od drugih raža u Tršćanskom zalivu razlikuje se po karakterističnom pegavom uzorku na telu i izduženoj njušci nalik pačjem kljunu. Kao i druge vrste raža, ima dug i tanak rep, ali uglavnom nema otrovnu bodlju koja je svojstvena nekim njegovim srodnicima.

Njegove snažne zubne ploče omogućuju mu lomljenje ljuštura dagnji i rakova kojima se hrani. Uobičajeno hranu pronalazi na peskovitom morskom dnu, ali očito koristi i uzgajališta dagnji, gde su školjke i drugi mekušci pričvršćeni na vrtikalni kanap.

O prehrani i razmnožavanju ove vrste još uvek se zna vrlo malo. Upravo zato opažanje u blizini Trsta ima veliku naučnu i konzervatorsku važnost. Istraživači smatraju da je neophodno započeti detaljnija istraživanja i sistematsko praćenje kako bi se utvrdilo jesu li velika okupljanja poslednjih nedelja povezana i s razmnožavanjem, a ne samo s hranjenjem.

Takva bi istraživanja mogla potvrditi da su Tršćanski zaliev i severni Jadran, kao i za neke druge ribe, važna područja za razmnožavanje i razvoj mladih jedinki ove ugrožene vrste.

Kljunasti morski golub trenutno na globalnom nivou ima status kritično ugrožene vrste raža. Njegova se populacija posljednjih godina znatno smanjila zbog prekomernog lova, a isti je status potvrđen i za Jadransko more, naveo je Nacionalni institut za biologiju.

Vrsta se nalazi na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), a na nivou Sredozemlja zaštićena je konvencijom iz Berselone, koja državama propisuje mere zaštite ugroženih vrsta i Bonskom konvencijom (CMS) o očuvanju migratornih vrsta.

Cilj tih međunarodnih sporazuma jeste osigurati strogu zaštitu vrste i da se podstakne saradnju među državama u njenom očuvanju.

(Telegraf.rs)