Ruski političar osuđen na 11 godina zatvora jer se protivio ratu u Ukrajini
Visoki funkcioner ruske liberalne partije Jabloko osuđen je u ponedeljak na 11 godina i jedan mesec u kaznenoj koloniji zbog osude rata u Ukrajini, koji je na suđenju opisao kao katastrofu za Rusiju.
Lev Šlosberg, zamenik predsednika stranke, proglašen je krivim za diskreditovanje ruskih oružanih snaga i širenje lažnih informacija o njima.
U završnoj reči pred sudom u gradu Pskovu prošlog petka, Šlosberg je negirao krivicu, rekao da je žrtva političkog procesa i ponovio poziv na hitan prekid vatre u ratu koji traje četiri i po godine.
Presuda, koju je objavio sud, usledila je nakon odluke Vrhovnog suda Rusije od 10. avgusta da Jabloku zabrani učešće na parlamentarnim izborima sledećeg meseca. Vrhovni sud je u ponedeljak odbacio žalbu protiv te zabrane.
Jabloko, jedina registrovana politička stranka koja poziva na okončanje rata, našla se pod snažnim pritiskom vlasti uoči izbora, na kojima bi veći broj glasova protiv rata mogao da predstavlja neprijatnost za Kremlj.
"Spisak mučenika"
Šlosberg je završnu reč iskoristio za oštru osudu rata.
"Životi bezbrojnih hiljada ljudi okončani su tokom ovog perioda. Pre ili kasnije biće objavljen tačan i potpun broj mrtvih, sa imenima, i cela nacija će zadrhtati pred tim spiskom mučenika", rekao je on, prema transkriptu koji je objavio nezavisni medij Mediazona.
"Danas groblja u našoj zemlji, uključujući vojna groblja, rastu mnogo brže nego porodilišta, vrtići i škole", rekao je Šlosberg.
Mediazona i ruski servis BBC-ja zabeležili su imena najmanje 239.354 poginula pripadnika ruske vojske, na osnovu javno dostupnih podataka.
Na osnovu evidencije o ostavinskim postupcima preminulih, koju su koristili za izračunavanje viška smrtnosti među ruskim muškarcima, procenjuju da je stvarni broj poginulih veći od 350.000.
Ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju ažurirane podatke o vojnim gubicima.
Moskva tvrdi da se bori protiv bezbednosnih pretnji koje predstavljaju NATO i Ukrajina i da brani prava stanovnika ruskog govornog područja u Ukrajini. Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacuju te tvrdnje kao lažno opravdanje za pokretanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata.
Suđenje na osnovu zakona o cenzuri usvojenih posle napada na Ukrajinu
Rusija je ubrzo nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine usvojila zakone koji predviđaju dugogodišnje zatvorske kazne za one koji budu proglašeni krivim za "diskreditovanje" vojske ili namerno širenje lažnih informacija o ratu.
Zbog toga se javna osuda rata retko čuje unutar zemlje. Međutim, pojedinci poput Šlosberga, borca za ljudska prava Olega Orlova i pokojnog disidenta Alekseja Navaljnog, koji su se branili na suđenjima bez realne mogućnosti da budu oslobođeni, iskoristili su priliku da iz sudnice javno govore protiv onoga što su opisivali kao tiraniju i represiju.
Državni mediji o takvim kritikama ne izveštavaju, ali one mogu da se pročitaju na internetu među korisnicima virtuelnih privatnih mreža (VPN), koje omogućavaju zaobilaženje državnih internet ograničenja i pristup sajtovima koji bi inače bili blokirani.
Mediazona je navela da je sudija više puta prekidao Šlosbergovu završnu reč i pozivao ga da se drži činjenica slučaja protiv njega. On je, međutim, insistirao na svom pravu da nastavi.
"Jedan čovek je zatvoren, a strah se uvlači u srca miliona", rekao je političar.
Šlosberg je prvi put priveden u junu prošle godine i optužen za diskreditovanje vojske nakon što je u video-debati opisao rat u Ukrajini kao partiju "krvavog šaha".
Tužioci su kasnije dodali i optužbu za širenje lažnih informacija o ratu zbog objave koju je ponovo podelio na svom Telegram kanalu.
Ponedeljna presuda usledila je nakon što je u junu osuđen zamenik predsednika Jabloka Maksim Kruglov, koji je dobio sedam godina zatvora zbog širenja lažnih informacija o vojsci.
(Telegraf.rs)
Video: Zlatibor, Tornik, vremenska prognoza
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.