Šta mislite, da li su ljudi stvarno 99% šimpanze? (VIDEO)

Totalno upoređivanje i analiziranje ćelije ljudi i šimpanzi dovelo je do sledećeg zaključka

  • 4

Čak 50 odsto ljudskog DNK je slično sa bananama, oko 80 odsto sa psima, a skoro 100 odsto smo slični sa šimpanzama. Međutim, da li je to zaista tako? Ukoliko uzmemo jednu ćeliju čoveka i šimpanze, videćete o čemu pričamo.

BOLE VAS LEĐA? To je zato što ste majmun - tvrde naučnici!

Totalno upoređivanje i analiziranje ćelije ljudi i šimpanzi dovešće do sledećeg zaključka - oni se bukvalno razlikuju u samo jednom hromozomu.

U realnosti, DNK čoveka i šimpanze ne nailazi na toliko podudaranje. U pitanju je razlika koja je nastala pre 8 miliona godina, a tom prilikom je došlo do podele na ljude i šimpanze, što je u mnogome izmenilo naše gene.

Takođe, šimpanze imaju jedan više pari hromozoma od nas, oni 24, a ljudi 23.

Foto.ilustracija: Foter/belgianchocolate Foto.ilustracija: Foter/belgianchocolate

Godinama je dolazilo do različitih mutacija, koji su "udaljili" ljudski DNK od šimpanzinog. Međutim, ono što je bitno, jeste da DNK ne utiče mnogo na fizički izgled.

Tako dolazimo do toga da Čivava i Bernardinc, koji fizički nikako ne podsećaju, imaju samo jedan različit par hromozoma. Na drugoj strani su dve vrste miša, čiji su hromozomi skoro svi različiti, ali im je fizički izgled gotovo identičan.

Na ovaj način dolazimo do zaključka da geni nisu u prevelikoj vezi sa time kako će neko izgledati.

Pogledajte video:

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Legija

    16. jun 2015 | 21:37

    Ne 99%simpanzi su ljudi!:-)

  • Lili

    16. jun 2015 | 21:56

    Pa neki su 100% simpanze...

  • Evolucija

    17. jun 2015 | 16:58

    Чивава и бернардинац су иста врста и имају исти број хромозома (2n=78). Различите расе паса настају различитим комбинацијама гена на хромозомима, а фенотип неког новог организма зависи и од наследне генетичке основе и од фактора средине у којој се развија. На квалитативне особине (боја очију, длаке и сл.) спољна средина нема утицај, док на квантитативне (прираст, брзина и сл.) има.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA