IME MEKSIKA JE NAJVEĆA MISTERIJA: Tajno ime boga rata, mesečev pupak ili središte sveta? (FOTO)

Sjedinjene Meksičke Države, ili Meksiko kako tu zemlju skraćeno zovemo u svakodnevnom govoru, jedno je od najinteresantnijih i najopasnijih mesta za život na planeti Zemlji u ovom trenutku; ne opasno kao Sirija i Irak, ali zbog kartelskih ratova ne baš ni toliko daleko.

Ime Meksika nije ništa manje interesantno od toga, i u potpunom je skladu sa generalnom reputacijom te zemlje.

"Anahuak", što znači "zemlja okružena vodom", bilo je ime koje su Asteci, ali i druga njima srodna plemena koja su govorila jezikom nauatl, dali prostoru koji danas pokriva širu regiju oko Meksiko Sitija, grada koji počiva na mestu na kojem se nalazila astečka prestonica Tenočtitlan.

Meksikom (odnosno "Mešikom", kako su Asteci izgovarali) je u njihovo vreme nazivana samo oblast koju su oni kao narod naseljavali i odakle su krenuli u osvajanje i stvaranje imperije, a koja se nalazila otprilike u središtu Anahuaka.

Model astečke prestonice Tenočtitlana, na čijem se mestu danas nalazi Meksiko Siti. Foto: Wikimedia Commons/Thelmadatter

Španci su srušili Tenočtitlan i odmah sagradili novi grad, nazivajući ga "Mexico Tenustitlan", da bi nekih pola veka kasnije zvanično promenili ime grada u "Ciudad de Mexico", odnosno Grad Meksiko, dok je čitava provincija nazvana Nova Španija.

Pobunjenici protiv španske kolonijalne vlasti 1814. godine izabrali su da naziv njihove zemlje bude Meksička Amerika (America Mexicana), ali je taj ustanak propao, a sa njim i naziv.

Šest godina kasnije predloženo je da naziv bude Anahuak, ali se to nije materijalizovalo; 1821. godine Nova Španija se otcepila i Španija je priznala njenu nezavisnost, pa je stvorena ogromna država koja je zauzimala i delove današnjih jugozapadnih Sjedinjenih Država, te je Meksiko postao zvanično poznat kao Meksičko carstvo (Imperio Mexicano).

Evropski crtež Asteka na njihovoj svetkovini. Foto: Wikimedia Commons/Florentine Codex

Nije ni to potrajalo, jer su još uvek tražili svoj politički identitet. 1824. godine su tako stvorene Sjedinjene Meksičke Države (Estados Unidos Mexicanos), u činu koji se može posmatrati kao blatantno i komično kopiranje svog severnog suseda. 1857. godine su postali i Meksička republika (Republica Mexicana), a taj se naziv koristio ravnopravno sa Sjedinjenim Meksičkim Državama.

U periodu 1863-1867. obnovili su pojam Meksičko carstvo, kada je pod Maksimilijanom od Habsburga nakratko obnovljena ustavna monarhija, ali je to ubrzo poništeno. Od 1917. zovu se samo Sjedinjene Meksičke Države.

Pre nekoliko godina, ondašnji predsednik Felipe Kalderon poslao je kongresu predlog da se ime zemlje promeni u prosto i jednostavno - Meksiko. Pošto bi za tako nešto bio potreban pristanak oba doma saveznog kongresa, kao i skupština svih saveznih meksičkih država, i pošto je to izvedeno samo nedelju dana pre nego što će mu isteći mandat, njegov potez se poima kao simbolični čin i ništa više.

Astečko carstvo na svom vrhuncu. Foto: Wikimedia Commons/Atlas del México prehispánico

Uglavnom, dakle, nije grad nazvan po državi, kao što mnogi misle, već je upravo bilo obrnuto - država je nazvana po gradu.

ŠTA ZNAČI MEKSIKO?

Legenda kaže da je Uicilopočtli, bog rata i zaštitnik Asteka, prvobitno posedovao tajno ime, poznato samo malom broju ljudi (kasnije je postalo i javno), koje je glasilo Meši ili Mešitl.

Prema tome, Meksiko (Mešiko) znači "mesto Mešija" ili "zemlja boga rata" (ovo ne bi bilo ništa neobično; i Rim je posedovao tajno ime, samo što njegovo nikada nismo saznali). Od toga je nastalo ime koje su Asteci koristili sami za sebe - Mešika. Međutim, šta znači Meš ili Mešitl, nije u potpunosti jasno. Neki lingivsti su predložili da bi to moglo da znači "zec aloje", ali ne postoji konsenzus po tom pitanju.

Astečka tirkizna maska. Foto: Wikimedia Commons/Z-m-k

Neki naučnici tvrde da bi Meksiko moglo da dođe i od njihove reči za Mesec, "mectli", plus reč za pupak, "šiktli".

Drugim rečima, Meksiko bi moglo da znači "pupak Meseca" ili "mesto u središtu Meseca", što može da se odnosi na poziciju drevnog Tenočtitlana, na ostrvu usred prirodnog jezera Tekskoko koje je isušeno u 17. veku zato što je redovno plavilo grad; inače, jezero Tekskoko je bilo u središtu grupe od više međusobno povezanih jezera, grupe koja je imala oblik zeca, koji je od strane Mesoamerikanaca povezivan sa Mesecom.

Postoji i teorija da ime dolazi od imena boginje Mektli, zaštitnice biljke agave.

Astečki orao-ratnik. Foto: Wikimedia Commons/ ·Maunus·ƛ·

Svi se slažu da je astečka toponimija prepuna misticizma, pa bi Meksiko mogao da se shvati i kao "središte sveta", mesto na kojem se spajaju sve vode njima poznatog sveta - Anahuaka.

Uzgred budi rečeno, Asteci jesu koristili termin "Astek", ali ni za jedan narod posebno; korišćen je kao krovni pojam koji je označavao sve njima srodne narode i plemena koji su smatrali da poreklo vode iz mitskog mesta Astlana, čija nam je lokacija danas nepoznata, ali koju mnogi stavljaju na prostor današnjih jugozapadnih Sjedinjenih Država.

Poređenja radi, moglo bi se reći da su Mešike kao Srbi, dok su Asteci kao Sloveni. Dakle, grupa naroda.

(O. Š.)