Ako se nađete u ovim evropskim gradovima, nemojte se iznenaditi: Upozorenja na cunami nalaze se svuda!
Tokom boravka u Portugalu, tačnije Lisabonu, mnoge turiste iznenade table koje upozoravaju na opasnost od cunamija. Čak je i naš reporter ostao u čudu kada je usred centra grada naišao na ovakve znakove.
Na prvi pogled, deluje neobično da se usred turističkih četvrti i pored plaža nalaze oznake za evakuaciju, ali one su deo sistema zaštite stanovništva u područjima koja imaju istoriju razornih zemljotresa i cunamija.
Burna istorija Portugala
Na tablama su jasno označeni pravci evakuacije, zone koje mogu biti ugrožene i mesta na koja bi građani i posetioci trebalo da se upute u slučaju opasnosti. Ovakva upozorenja postavljena su kako bi ljudi, čak i ako prvi put posećuju grad, mogli brzo da se snađu u vanrednim situacijama.
Razlog za ovakve mere leži u istoriji Portugala. Jedan od najrazornijih zemljotresa u Evropi dogodio se 1. novembra 1755. godine, kada je snažan potres pogodio Lisabon.
Posle zemljotresa usledio je veliki cunami koji je pogodio portugalsku obalu i odneo preko 100.000 života. Taj događaj ostavio je dubok trag u istoriji zemlje i promenio način na koji se planiraju gradovi i sistemi zaštite.
Nema razloga za paniku
Danas su Lisabon, Nazare i druga mesta duž atlantske obale opremljeni sistemima upozorenja i planovima evakuacije. Iako su veliki cunamiji veoma retki, vlasti smatraju da je važno da stanovnici i turisti budu upoznati sa procedurama kako bi, u slučaju potrebe, mogli brzo i bezbedno da reaguju.
Zato, ukoliko tokom šetnje Portugalom primetite znakove sa oznakom za cunami i pravcima evakuacije, nema razloga za paniku.
Oni ne znače da je opasnost neposredna, već predstavljaju deo preventivnih mera koje mogu spasiti živote u slučaju prirodne katastrofe.
Slična situacija je i na Kipru.
Seizmički aktivno područje
Drevni lučki grad na jugoistočnoj obali Kipra, Larnaka, smešten je u regionu u kojem povremeno dolazi do snažnih zemljotresa.
Iako su razorni cunamiji retki, naučnici smatraju da rizik postoji, zbog čega su kiparske vlasti postavile oznake za evakuaciju u priobalnim delovima grada i razvile planove za brzo reagovanje u slučaju opasnosti.
Inače, Kipar se nalazi u seizmički aktivnom području istočnog Mediterana, gde su tokom istorije zabeleženi snažni zemljotresi i cunamiji.
Zbog toga su u priobalnim delovima postavljene table koje označavaju zone moguće opasnosti i pravce evakuacije, kako bi se u slučaju vanredne situacije omogućila brza i bezbedna reakcija.
Zemljotres sravnio Mesinu
Pored Kipra, snažni zemljotresi mogu stvoriti katastrofalne cunami talase i na drugim delovima Mediterana.
Zemljotres, koji je 28. decembra u 5.20 sati pogodio Mesinski moreuz, jedan je od najkatastrofičnijih u 20. veku, svakako najrazorniji zabeleženi u evropskoj istoriji - snage 7,2 stepena Rihterove skale, i s epicentrom na dubini od devet kilometara ispod mora.
Trajao je 37 sekundi i zajedno i s nekoliko naknadnih potresa narednih sati, sravnio sa zemljom Mesinu i skoro sravnio sa zemljom Ređo di Kalabriju, grad prekoputa.
Cunami talasi na Jadranu
No, nije samo zemljotres bio vinovnik uništenja - cunami visok 12 metara posle svega nekoliko minuta pokrenuo se i udario po pomenutim gradovima i okolnim mestima, dosegnivši sve do Napulja (danas se smatra da ga zemljotres nije izazvao direktno, već da ga je pokrenulo podvodno klizište koje je pokrenuo zemljotres).
U Ređu i okolini život je izgubilo 25.000 ljudi, s istorijskim jezgrom gotovo potpuno uništenim. U Mesini, u tom trenutku jednom od najnaseljenijih gradova Italije, poginula je bezmalo polovina stanovništva, 80.000, dok je sravnjeno ili oštećeno 91% građevina, pokidani telefonski i telegrafski kablovi koji su išli dnom moreuza, izgubljena kompletna gradska arhiva.
Cunami talasi mogući su i u Jadranu, a 15. aprila 1979. godine katastrofalni zemljotres jačine 7 stepeni Rihtereove skale duž crnogorskog primorja pokrenuo je i manji cunami, koji je dodatno oštetio već razorene primorske luke i pristaništa.
(Telegraf.rs)
Video: Evo kako izgleda Avalski toranj sniman iz drona
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.