Egipat gradi veštački kanal dugačak 170 kilometara: Sad otkrivaju šta će učiniti s pustinjom
Egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi otvorio je projekat “Nova Delta” - ambiciozni plan pretvaranja pustinjskog zemljišta u obradive površine, sa ciljem povećanja domaće proizvodnje hrane, smanjenja zavisnosti od uvoza i stvaranja više od dva miliona radnih mesta.
Svečana ceremonija je održana na novim obradivim površinama zapadno od delte Nila, u vreme žetve pšenice. Vlada projekat opisuje kao najveći poduhvat uređenja zemljišta u istoriji Egipta.
Važan cilj projekta
Kada bude u potpunosti završen, “Nova Delta“ bi trebalo da obuhvati oko 9.000 kvadratnih kilometara zemljišta, prenosi The National.
Cilj projekta je da poveća ukupnu obradivu površinu Egipta za oko 15 odsto, kroz uzgoj pšenice, kukuruza, povrća, ali i izvoznih kultura poput maslina i smokava.
Vlasti navode da je osnovna namera projekta smanjenje velikog računa za uvoz hrane i ublažavanje pritiska na devizne rezerve zemlje.
Predsednik El Sisi izjavio je tokom govora da je do sada u projekat uloženo oko 800 milijardi egipatskih funti, što iznosi približno 15,1 milijardu dolara.
Po njegovim rečima, sredstva su korišćena za pripremu zemljišta za poljoprivredu, izgradnju silosa za žitarice, industrijskih zona, kao i novih puteva koji povezuju obnovljena pustinjska područja sa dolinom Nila i lukama.
Složen sistem navodnjavanja
Jedan od ključnih delova projekta jeste složen sistem navodnjavanja, jer se nova poljoprivredna područja nalaze u pustinjskim oblastima iznad velikog dela drenažnog basena delte Nila.
Ministar vodnih resursa, Hani Svejlem, objasnio je da sistem funkcioniše tako što se poljoprivredne otpadne vode iz zapadne delte prikupljaju i šalju u postrojenje za prečišćavanje El Hamam na obali Sredozemnog mora.
Tamo se dnevno može preraditi do 7,5 miliona kubnih metara vode, koja se zatim pumpama usmerava zapadno, kroz kanal dug oko 170 kilometara, uz pomoć 13 pumpnih stanica, prema oblasti Daba.
Predviđena je i druga, kraća trasa sa dodatnim velikim stanicama, koja bi trebalo da omogući dopremanje dodatnih količina vode za konačni cilj od oko 9.000 kvadratnih kilometara zemljišta.
Sistem zahteva velike količine energije, jer vodu podiže iz nižih drenažnih kanala ka višim pustinjskim platoima. Upravo na taj deo projekta osvrnuo se i predsednik El Sisi, pozivajući zvaničnike da javnosti objasne troškove i obim radova kako bi građani razumeli veličinu poduhvata.
Odgovor na velike izazove
Egipatske vlasti projekat “Nova Delta” predstavljaju kao strateški odgovor na izazove prehrambene bezbednosti, koji su postali vidljiviji tokom poslednjih globalnih kriza, uključujući pandemiju kovida-19, ali i zbog dugoročnog rasta broja stanovnika.
Po objašnjenju vlade, velika mehanizovana poljoprivredna gazdinstva trebalo bi da povećaju prinose, omoguće veći izvoz i otvore radna mesta u poljoprivredi, logistici i prehrambenoj industriji.
Za sprovođenje projekta zadužena je Agencija za održivi razvoj “Budućnost Egipta“, a zvaničnici je opisuju kao jednu od “strateških ruku“ vlade za sprovođenje predsednikove vizije razvoja poljoprivrede.
Iako egipatske vlasti projekat predstavljaju kao ključni korak ka većoj prehrambenoj sigurnosti i ekonomskom razvoju, on je izazvao i određene kritike.
Organizacije za ljudska prava i pojedini stručnjaci ukazuju na pitanja transparentnosti upravljanja velikim državnim projektima, uloge vojnih institucija u njihovoj realizaciji, kao i na dugoročnu održivost sistema navodnjavanja zbog velike potrošnje energije i vodnih resursa Egipta.
(Telegraf.rs)
Video: Mađarsko uputstvo srpskim turistima
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Vitez Koja
Egipćani će da za 20 milijardi da naprave kanal, pošume pustinju, stvore milione radnih mesta, stvore veću nezavisnost od uvoza, na nahrane pola zemlje, da vrate uloženo kroz par godina... Dok mi za te pare pravimo besmisleni sajam koji neće doneti nikakvu zaradu, ni radna mesta, niti će to posle nečemu služiti i još će koštati održavanje, a ne da neće doneti povećanje nezavisnosti, već se zadužuju generacije ove zemlje, a više od pola iznosa će otići u privatne džepove, koje ćemo otplaćivati preko povišenih cena, većih poreza, taksi, rasprodaje rudnika, resursa...inflacije uopšte.
Podelite komentar