Čovek skočio sa Bruklinskog mosta i čudesno preživeo: Stručnjaci objasnili neverovatan slučaj
Čudesno preživljavanje muškarca koji je u nedelju skočio sa Bruklinskog mosta u Njujorku moglo je da zavisi od nekoliko faktora.
Ipak, najverovatniji razlog je tačan položaj njegovog tela u trenutku kada je udario u vodu Ist Rivera, rekao je stručnjak za New York Post.
"Ogromna kinetička energija"
"Skok ili pad sa ekstremnih visina poput tornja mosta visokog oko 82 metra u ogromnoj većini slučajeva završava smrtnim ishodom", rekao je dr Dejvid S. Šapiro, traumatolog sa više od 30 godina iskustva.
"Takav pad stvara ogromnu kinetičku energiju koja izaziva rasprostranjene i po život opasne povrede", dodao je Šapiro, koji radi na odeljenju za traumatologiju zdravstvenog sistema Hartford.
Policija je saopštila da je Galimžan Abaildajev (44) iz Kazahstana u stabilnom stanju nakon skoka sa vrha Bruklinskog mosta, odnosno visine od oko 85 metara.
"Položaj tela pravi veliku razliku"
Prema rečima dr Šapira, nekoliko faktora je moglo da doprinese tome da preživi, ali nijedan od njih nije naročito verovatan.
Jedna od mogućnosti je da je torba koju je nosio delovala kao svojevrsni "improvizovani padobran" i usporila njegov pad dovoljno da mu spase život pre nego što je udario u površinu vode.
Šapiro procenjuje da je brzina pri udaru u vodu mogla biti između 127 i 140 kilometara na sat.
Druga, mnogo manje verovatna mogućnost jeste da je neki predmet, poput kamena, pao u vodu neposredno pre njega, poremetio površinu i donekle ublažio udar.
Međutim, Šapiro naglašava da nema nikakvih dokaza da se to dogodilo. Po njegovim rečima, najverovatniji razlog preživljavanja jeste položaj tela u trenutku ulaska u vodu.
"Ako dlanom udarite vodu, napravićete veliki pljusak, ali ako udarite uspravno, poput karate udarca, telo će lakše proći kroz vodu. Položaj tela prilikom ulaska u vodu pravi ogromnu razliku", objasnio je.
"Povrede usled naglog usporavanja"
Lekar je uporedio ovaj slučaj sa skakačima u vodu sa velikih visina, koji pravilnim položajem tela mogu da izdrže udare pri brzinama i do 100 kilometara na sat.
"Oni ne skaču glavom napred. Ako telo držite potpuno pravo i vertikalno, mnogo lakše prolazite kroz vodu", rekao je Šapiro.
On je objasnio da se povrede nakon pada sa velike visine u traumatologiji nazivaju "povrede usled naglog usporavanja", slično kao kada automobil velikom brzinom udari u zid, pa telo naglo prelazi iz velike brzine u potpuno zaustavljanje.
"Savremeni vazdušni jastuci nisu samo obični jastuci. Oni se naduvaju, a zatim odmah oslobađaju pritisak kako bi usporili telo, ali ga ne zaustave naglo, jer je cilj postepeno usporavanje", objasnio je Šapiro.
Kod osobe koja preživi ovakav pad lekari bi očekivali čitav niz teških povreda.
"Očekivao bih unutrašnje povrede, posebno pucanje slezine i jetre, kao i povrede kostiju, zglobova i skeleta. Ako neko padne na noge, peta, jedna od kostiju koje trpe najveći udar, može da pretrpi složene prelome", rekao je Šapiro.
Dodao je da mogu biti povređene i velike butne kosti, a energija udara koja se prenosi kroz noge može izazvati prelome karlice.
Pošto se u blizini butnih kostiju i karlice nalaze veliki krvni sudovi, ovakve povrede mogu izazvati ozbiljna unutrašnja krvarenja.
"Vertikalne povrede", kada osoba padne direktno na noge ili glavu mogu dovesti do preloma kičme i baze lobanje, uz povrede mozga i kičmene moždine.
Nalazi se u stabilnom stanju
Abaildajev je pre skoka sa mosta postavio više zastava na konstrukciju, a zatim skočio u Ist River, gde su ga brzo izvukli pripadnici lučke jedinice njujorške policije.
Prebačen je u bolnicu Belevue i nalazi se u stabilnom stanju.
Protiv njega su podnete optužbe za ugrožavanje bezbednosti, ispisivanje grafita, nepristojno ponašanje na javnom mestu, neovlašćen ulazak i narušavanje javnog reda.
Ipak, Šapiro upozorava da oporavak još nije završen.
"Možete pasti sa velike visine i preživeti, a zatim preminuti danima ili nedeljama kasnije zbog posledica drugih povreda", rekao je lekar.
(Telegraf.rs)
Video: Da vidite šta ostavlja za sobom: Podseća pomalo na prase, krticu, glavni je arhitekta u prirodi
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.