Bacili 2 miliona guma u okean i mislili da rade pravu stvar: Više od 50 godina kasnije, priroda trpi posledice
Svojevremeno je izgledalo kao savršena ideja. Umesto da stare automobilske gume završe na deponijama, iskorišćene su u drugu svrhu - kao osnova za stvaranje veštačkog grebena.
Takva “konstrukcija” trebalo je da obezbedi sklonište morskim organizmima, privuče ribe i stvori nova staništa tamo gde ih nema dovoljno. Tako je nastao Ozborn greben kod obale Fort Loderdejla.
"Polje guma" na 20 metara dubine
Danas je Ozborn greben, međutim, poznat prvenstveno kao primer neuspešnog projekta i veoma skupog procesa ekološke sanacije.
Priča počinje početkom 1970-ih, kada su stare automobilske gume predstavljale ozbiljan problem za odlaganje, dok je istovremeno postojalo interesovanje za stvaranje veštačkih grebena.
Prema dokumentaciji Florida Department of Environmental Protection (FDEP), u to vreme postojala je potreba i za novim staništima za ribe i za korisnim načinima odlaganja starih guma.
Prema dokumentaciji U.S. Army Corps of Engineers, tokom 1970-ih je na morsko dno kod obale Fort Loderdejla postavljeno približno dva miliona guma. Cilj je bio stvaranje veštačkog staništa za potrebe ribarstva, odnosno obezbeđivanje dodatnog prostora u kojem bi ribe mogle da se razmnožavaju i rastu.
Istorijski podaci koje prenose stručni i lokalni izvori navode da je projekat organizovala grupa Broward Artificial Reef Inc, koja je u starim automobilskim gumama videla materijal za proširenje veštačkog grebena. Aktivnosti su sprovedene uz dozvole države Floride.
Prema zvaničnom izveštaju FDEP-a, gume su tokom 1970-ih postavljane u različitim oblicima - neke su povezane u snopove i spuštene sa barži, dok su pojedinačne gume u more bacali i građani sa privatnih plovila.
Prvobitno “polje guma“ nalazilo se na oko 20 metara dubine, oko 2,1 kilometar od obale. Ali, onda se pojavio problem.
Naime, kompletan projekat je zavisio od jedne ključne pretpostavke - da će "konstrukcija" od guma ostati stabilna na morskom dnu. To se, međutim, nije dogodilo.
Prema izveštaju FDEP-a, snopovi guma bili su povezani plastičnim trakama i metalnim kopčama. Deo traka je popucao već tokom postavljanja, dok su preostale veze vremenom popustile usled korozije.
Tako je stabilna podvodna “konstrukcija“ postala “pokretni otpad“.
Prvi pokušaji iz 2007. godine
Morske struje i talasi pomerali su gume po dnu, a tropske oluje i snažno talasanje dodatno su pogoršavali situaciju. Prema FDEP-u, pojedinačne gume su odnete s prvobitne lokacije, dok su kasnije oluje i jake struje nastavile da ih pomeraju i šire područje na kojem su se nalazile.
FDEP navodi da su se gume vremenom pomerale i dospevale na okolne prirodne grebene. Zbog toga su predstavljale potencijalnu opasnost za ekosistem.
Dakle, ne samo što gume nisu pomogle u razvijanju morskog ekosistema onako kako je bilo očekivano, već su počele da predstavljaju pretnju postojećem staništu.
Kada je postalo jasno da Ozborn greben ne ispunjava svoju prvobitnu namenu, pitanje više nije bilo kako ga poboljšati - već kako ga ukloniti.
Prvi pokušaji počeli su mnogo pre velike akcije iz 2007. godine. Prema dokumentaciji FDEP-a, prvi program uklanjanja pokrenut je 2001. godine. Tada je uklonjeno oko 1.600 guma.
Godine 2006, NOAA Marine Debris Program finansirao je izviđanje lokacije i rad na razvoju strategije za uklanjanje guma. Testirane su metode izvlačenja, transporta i obrade guma, kako bi se utvrdilo na koji način bi kasnije mogla da bude sprovedena veća akcija čišćenja.
U junu 2007. godine ronioci američke vojske, mornarice i Obalske straže počeli su da rade na lokaciji, testirajući metode koje bi kasnije mogle da se primene na višegodišnje uklanjanje guma.
Fotografije i dokumentacija iz tog perioda pokazuju vojne ronioce, plovila i gomile guma izvađenih sa morskog dna.
Ipak, razmere problema najbolje se vide kada se pogledaju najnoviji podaci.
Prema FDEP-u, do 31. decembra 2025. izvađeno je ukupno 945.804 gume. To je ogroman broj, ali ne znači da je problem rešen. Naprotiv.
Uklanjanje guma nije jednostavno
Najnovija istraživanja pokazuju da su se gume tokom decenija proširile daleko izvan prvobitne lokacije.
Prema podacima FDEP-a, detaljno istraživanje sprovedeno 2024. godine otkrilo je prisustvo guma na više od 2.400 hektara morskog dna.
Na istraženom području procenjeno je oko 521.000 vidljivih i nezatrpanih guma.
FDEP, pritom, upozorava da ova brojka ne predstavlja ukupan broj svih guma koje se još nalaze na morskom dnu, jer procena ne uključuje potpuno zatrpane gume, gume prekrivene organizmima koji žive na grebenu, niti gume izvan područja obuhvaćenih istraživanjem.
Istraživanje koje je sprovela Florida pokazalo je da većina pronađenih guma nije bila direktno na koralnim grebenima.
Prema FDEP-u, većina je pronađena u peščanim kanalima između i unutar grebenskih kompleksa, ali su značajne količine pronađene i uz njihove ivice, kao i, u manjoj meri, na samom grebenskom staništu.
FDEP procenjuje da se u novije skeniranom području najviše 92.000 guma nalazi u kontaktu sa koralnim grebenskim staništem.
To je razlog zbog kojeg uklanjanje nije samo pitanje čišćenja morskog dna. Svaka intervencija mora biti izvedena tako da se ne napravi dodatna šteta živom koralu.
Priča je zbog toga složenija nego što bi se moglo zaključiti iz samog neuspeha projekta. Iako je U.S. Army Corps of Engineers utvrdio da je samo mali procenat posmatranih guma imao održiv rast korala, određene gume jesu vremenom postale podloga za morske organizme.
Zbog toga njihovo uklanjanje danas nije jednostavno, jer ako se na gumi nalazi živi koral - njega prvo treba zaštititi.
Upravo zato savremeni program sanacije podrazumeva i obnovu prirodnog grebenskog staništa, a ne samo uklanjanje otpada.
(Telegraf.rs)
Video: Zove se Skautavo prase i mnooogo je strašan: Najpoznatiji nilski konj na svetu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.