≫ 

Otisak Isusove šake u kamenu: Nalazi se na putu kojim je Hrist nosio krst na Golgotu (FOTO)

Na petoj stanki jerusalimskog Puta suza kojim je hodao Isus sa krstom idući ka brdu Golgota nalazi se franjevačka kapela Simona Kirinejca. U zidu te kapele nalazi se, po verovanju hrišćana, otisak šake samog Isusa koji se naslonio radi odmora

  • 0
5. stanka na jerusalimskom Putu suza kojim se Hrist peo na Golgotu: mesto na kome su rimski vojnici naterali prolaznika, Simona iz Kirine, da ponese Isusov krst; danas je na tom mestu franjevačka kapela Simona Kirinejca a tu se Via Doloroza naglo uspinje ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Berthold Werner 5. stanka na jerusalimskom Putu suza kojim se Hrist peo na Golgotu: mesto na kome su rimski vojnici naterali prolaznika, Simona iz Kirine, da ponese Isusov krst; danas je na tom mestu franjevačka kapela Simona Kirinejca a tu se Via Doloroza naglo uspinje ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Berthold Werner

Nedavno smo pisali o jerusalimskom Putu suza kojim je Isus Hrist, po verovanju hrišćana, išao noseći krst ka brdu Golgota na kome je razapet, na kome je preminuo, na kome je pogreben i na kome je vaskrsao iz mrtvih. Sa namerom smo izostavili jedan zanimljivi detalj sa tog puta jer smatramo da zaslužuje posebnu obradu.

Ukratko, za one koji taj tekst nisu pročitali, na Putu suza (lat. Via Dolorosa) koji prolazi kroz nekoliko ulica u Starom gradu Jerusalima dužinom od oko 600 metara, nalazi se četrnaest stanki, tačaka na kojima je Hrist zastao iz ovog ili onog razloga.

Jedna od tih stanki, peta po redu, je ona na kojoj su rimski vojnici naterali slučajnog prolaznika Simona iz Kirine da ponese Isusov krst umesto njega (na trećoj stanki Hrist je prvi put pao pod težinom krsta, a na četvrtoj je sreo Presvetu Bogorodicu poslednji put licem u lice). Ovaj događaj se pominje u sva tri sinoptička jevanđelja Novog zaveta (Matejevom, Markovom i Lukinom), dok ga Jovanovo jevanđelje ne pominje.

Na tom mestu se danas nalazi franjevačka kapela, prva ustanova koju je ovaj katolički monaški red osnovao u Svetom gradu sada već daleke 1229. godine. Kapela je posvećena upravo Simonu Kirinejcu u čast događaja koji se odigrao na tom mestu. Međutim, ono što je najzanimljivije na ovom lokalitetu nije kapela Simona Kirinejca već ono što se nalazi u zidu građevine koju zovemo kapela Simona Kirinejca.

Navodni otisak šake Isusa Hrista na zidu kapele Simona Kirinejca u Jerusalimu. Ovo je peta stanka na tzv. Putu suza kojim je Hrist išao ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Juozas Šalna Navodni otisak šake Isusa Hrista na zidu kapele Simona Kirinejca u Jerusalimu. Ovo je peta stanka na tzv. Putu suza kojim je Hrist išao ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Juozas Šalna

A u zidu ove građevine, desno od dveri gledano iz ugla onoga koji nastupa ka njima, nalazi se udubljenje u kome je poseban izdvojeni kamen koji vidljivo izgleda drugačije od ostalih od kojih je kapela sazdana.

Kamen u udubljenju ima svoje soptveno udubljenje.

U njegovom udubljenju nalazi se otisak šake Isusa Hrista, koja je po verovanju hrišćana nastala tako što se Spasitelj naslonio radi odmora dok je Simon Kirinejac stavljao krst na svoja pleća kako bi mu pomogao. Kako je otisak nastao ako se samo naslonio? Naravno, u pitanju je čudo, ono što naukom i zdravim razumom ne može da se objasni.

Vernica polaže šaku u udubljenje sa otiskom šake Isusa Hrista. Otisak se nalazi u zidu kapele Simona Kirinejca koja se nalazi na petoj stanki na jerusalimskom Putu suza kojim je Hrist išao ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Shlomo Arad Vernica polaže šaku u udubljenje sa otiskom šake Isusa Hrista. Otisak se nalazi u zidu kapele Simona Kirinejca koja se nalazi na petoj stanki na jerusalimskom Putu suza kojim je Hrist išao ka Golgoti. Foto: Wikimedia Commons/Shlomo Arad

Otisak je nekada, kažu, bio jasno vidljiv, ali pošto svi hodočasnici koji dođu u Jerusalim žele da stave šaku u udebljenje u kojem se nalazila šaka Isusa Hrista, taj otisak se vremenom izlizao i postao polušupalj.

Opet, autentičnost ovog lokaliteta nije od preterane važnosti već njegova simbolička snaga.

Iskusni hodočasnici u Svetu zemlju kažu da je najbolje da ovaj lokalitet posetite tokom ranog jutra kada nema mnogo sveta, jer posetioci uglavnom dolaze tokom popodneva.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA