Krenuo je putem koji je ruski kaluđer Jegor sam probijao: Otkrio je legendu o tihom i tužnom čoveku, "znaku pitanja koji hoda" (FOTO)

Na crnogorskom primoriju zavladala je izgleda prava epidemija lažnih legendi

  • 2

Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki. Pozorišna predstava sa motivom ove priče u režiji Vide Ognjanović, svojevremeno je na Sterijinom pozorju pobedila u čak 8 kategorija. Dopisnik Russia Beyond u društvu lokalnog hroničara Stefana Grlomana, prošetao se Jegorovim putem i napravio reportažu.

Tužna sudbina oficira carske Rusije: Jegor je izgubio ruku u dvoboju, sahranio ćerku jedinicu, pa deset godina klesao kameni put (FOTO)

NEVEROVATNA PRIČA RUSKOG MONAHA IZ BUDVE: Godinama je živeo kao isposnik, a onda se saznalo da je on PRELEPA DEVOJKA (VIDEO) (FOTO)

Pre dve godine koleginica, novinarka jednog ruskog turističkog žurnala, zamolila me da joj pomognem da u Perastu pronađe vilu Lava Tolstoja. Informaciju da je slavni pisac imao vikendicu u Perastu dobila je od turističkog vodiča tokom krstarenja Bokom Kotorskom. Šokiran pitanjem, odgovorio sam da joj je vodič dao lažnu informaciju, a da jedina veza Perasta sa porodicom Tolstoj datira sa kraja 18. veka.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

Na crnogorskom primorju zavladala je izgleda prava epidemija lažnih legendi. Pored slučajeva koje plasiraju pojedinci kao ovaj o Tolstojevoj vikendici u Perastu, postoje i one koje se predoče gotovo svakom turisti koji poseti crnogorsko primorje.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

Takva je npr. priča o budvanskim Romeo i Juliji, odnosno Marku i Jeleni. Na zidinama Starog Grada Budve postavljena je čak i ploča na mestu gde su oni zbog svoje nesrećne ljubavi navodno skočili u more. Za Luciju Đurašković, istoričara u umetnosti i muzejskog savetnika „legenda“ o Marku i Jeleni predstavlja nesporan falsifikat, koji se prvi put pojavio pre nešto više od 10-ak godina. Đuraškovićeva takođe smatra da bi ploču sa zidina Starog Grada poželjno bilo ukloniti.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

Dok se turisti zatrpavaju lažnim legendama i pričama, one autentične, po mnogo čemu jedinstvene i neuporedivo zanimljivije od ovih izmišljenih, ostaju neispričane i polako se prepuštaju zaboravu. Veoma retki se upoznaju sa autentičnim legendama i pričama iz bogate istorije rusko-crnogorskih odnosa, koji kreću pre više od tri veka. Jedna od takvih, priča je i o kaluđeru Jegoru Stroganovu.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

Na izdisaju 18. veka, u vreme propasti Mletačke Republike, kada grad Budva potpada pod austrijsku vlast, u budvansku luku iskrcao se jedan neobičan čovek. Izustio je samo da se zove Jegor Stroganov i da dolazi iz Rusije. Iz luke se uputio pravo u paštrovski manastir Praskvicu, drevnu bogomolju koja datira iz 11. veka.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

Paštrovići su oblast koja zahvata možda i najlepši deo Jadranske obale. Protežu se od Bečića do Petrovca, a na njihovoj teritoriji pripadaju Miločer i Sveti Stefan. Pored manastira Praksvice, verskog i političkog centra ove oblasti, u Paštrovićima se nalazi još preko 50 crkava i manastira.

Stefan Grloman, hroničar Paštrovića i lokalni privrednik, detaljno je u starim spisima manastira Praskvice proučio neobičnu i jedinstvenu priču o Jegoru Stroganovu. Kao mesto susreta za početak ove naše priče o Jegoru, Stefan je odabrao biblioteku manastira Praskvica.

Foto: Igor Damjanović/Russia Beyond

"Danas bi on bio jedan od nebrojeno mnogo Rusa koji dolaze i odlaze, ili ostaju ovde. Tada je bio stranac, znak pitanja koji hoda, čovek sa jednom rukom, enigma za sve“, otvara Stefan Grloman razgovor i dodaje: „Svi su u starom budvanskom gradu zapazili stranca ponosnog držanja sa dozom tuge i tišine u pogledu i koraku. Pa ipak, retki su ga upoznali, jer bio je ćutljiv, nepristupačan, a i njegov put je vodio nešto malo dalje odatle – u manastir Praskvicu.“

Nastavak teksta čitajte na rs.rbth.com.

Daljinac

(Telegraf.rs/Izvor: rs.rbth.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Nebojsa

    13. novembar 2017 | 09:47

    Mesto je fantasticno ,prvo manastir pa onda sa vrha kao na dlanu sveti stefan.

  • ZOI

    18. novembar 2017 | 23:10

    Paštrovićima pripada i Buljarica, ne samo Petrovac, do prevoja Kufin!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA